U najnovijem gospodarskom pregledu Slovenije Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) savjetuje vladu o daljnjim reformama, posebice na području mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i plaća u javnom sektoru.
Izazove vidi i na tržištu stanova, dekarbonizaciji gospodarstva i ravnopravnosti spolova. Gospodarski pregled
Slovenije 2024. predstavio je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann na
Brdu kod Kranja. Kako je rekao, slovensko se gospodarstvo nakon ruske
agresije na Ukrajinu pokazalo otpornim na vanjske šokove, ali je
oporavak nakon pandemije usporen. Inflacija je smanjena, ali je i dalje
visoka, a realni rast plaća nadmašio je produktivnost rada, rekao je. “U zadnjih pet godina slovensko gospodarstvo raslo je brže od gospodarstava zemalja OECD-a i eurozone”, pohvalio je Cormann. OECD je početkom svibnja Sloveniji za ovu godinu predvidio gospodarski rast od 2,3 posto, a za iduću od 2,7 posto. Kao središnji izazov za Sloveniju, koja je članica OECD-a od 2010.,
ovo izvješće navodi poboljšanje javnofinancijske održivosti. Cormann je u
tom smislu istaknuo troškove povezane sa starenjem stanovništva,
posebice mirovina, koje će značajno porasti i s kojima se mora
upravljati. Visoko porezno opterećenje rada za radnike s niskim plaćama
moglo bi se smanjiti proširenjem osnovice za poreze na potrošnju i
povećanjem poreza na imovinu: "Treba povećati minimalnu dob za
umirovljenje i minimalni staž doprinosa potreban za punu mirovinu." OECD je po prvi put u ekonomski pregled za Sloveniju uvrstio
preporuke na području stambenog tržišta. To karakterizira mala i
neadekvatna ponuda, rekao je Cormann predlažući mjere:
pojednostavljenjem prostornog planiranja, temeljitom reformom poreza na
imovinu i povećanjem ponude socijalnog stanovanja proširile bi se
mogućnosti stanovanja, poboljšala mobilnost, a mladim obiteljima i onima
bez nekretnina pružila bi se raznolika i mogućnosti održivog
stanovanja. Jedno od nužnih poboljšanja je i bolji pristup hipotekarnom
financiranju. Kao posljednji izazov istaknuo je daljnje napore da se do 2050.
postigne nulta neto emisija stakleničkih plinova, posebice u sektorima
poljoprivrede, energetike i prometa. "Klimatske promjene su izazov za
Sloveniju, što dokazuju razorne poplave prošlog ljeta", rekao je. Vlada je odlučna ustrajati na reformama do kraja mandata iu
budućnosti, ustvrdio je premijer Robert Golob podsjetivši da je već
iznijela prijedloge mirovinske reforme i dio poreznih promjena.