Dok su cijene nekretnina u Zagrebu u prosincu lani pale više od tri posto u odnosu na isti mjesec 2010. godine, u Dalmaciji su porasle više od jedan posto. Prema podacima portala Centar nekretnina, u prosincu u Zagrebu četvorni je metar stana u prosjeku stajao 1744 eura, a u Dalmaciji 1818 eura. Četvorni metar apartmana na Jadranu prosječno je stajao 2030 eura što je pet posto više nego u prosincu 2010. godine. Nekretnine su i dalje najskuplje u Dubrovačko-neretvanska županija gdje četvorni metar apartmana stoji gotovo 3000 eure. U Splitsko-dalmatinskoj županiji 500 je eura jeftiniji. Najjeftinije su vikendice u Ličko-senjskoj županiji, a četvorni metar kuće za odmor stoji svega 1691 euro. Unatoč svjetskoj krizi i padu kupovne moći i zanimanju za nova ulaganja, nekretnine u Hrvatskoj nisu osjetnije pojeftinile. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u posljednjih deset godina najviše dozvola za kupnju nekretnine u Hrvatskoj dobili su Nijemci, na drugom su mjestu Austrijanci, a slijede ih Mađari, Britanci i Amerikanci.
Dok su cijene nekretnina u Zagrebu u prosincu lani pale više od tri posto u odnosu na isti mjesec 2010. godine, u Dalmaciji su porasle više od jedan posto.
Prema podacima portala Centar nekretnina, u prosincu u Zagrebu četvorni je metar stana u prosjeku stajao 1744 eura, a u Dalmaciji 1818 eura.
Četvorni metar apartmana na Jadranu prosječno je stajao 2030 eura što je pet posto više nego u prosincu 2010. godine. Nekretnine su i dalje najskuplje u Dubrovačko-neretvanska županija gdje četvorni metar apartmana stoji gotovo 3000 eure. U Splitsko-dalmatinskoj županiji 500 je eura jeftiniji. Najjeftinije su vikendice u Ličko-senjskoj županiji, a četvorni metar kuće za odmor stoji svega 1691 euro.
Unatoč svjetskoj krizi i padu kupovne moći i zanimanju za nova ulaganja, nekretnine u Hrvatskoj nisu osjetnije pojeftinile. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u posljednjih deset godina najviše dozvola za kupnju nekretnine u Hrvatskoj dobili su Nijemci, na drugom su mjestu Austrijanci, a slijede ih Mađari, Britanci i Amerikanci. Mnogi stranci, međutim, da bi izbjegli proceduru ishođenja dozvola za kupnju odluče u Hrvatskoj otvoriti tvrtku. Tako je u Hrvatskoj prodano najmanje 40.000 nekretnina.
Dubrovnik je uvjerljivo najskuplji grad u Hrvatskoj što se tiče nekretnina pa tako, na primjer, kuće na Svetom Jakovu s pogledom na dubrovačke zidine stoje od pet do 15 milijuna eura. Cijene nekretnina na Stradunu variraju od 10.000 do 15.000 eura po četvornom metru, ali je trenutačno jako malo nekretnina na tržištu. Elitnije i skuplje od razvikanog Straduna su Lozice, naselje tri kilometra udaljeno od Dubrovnika. Četvorni metar stana u splitskim četvrtima Bačvice i Meje stoji oko 3500 eura.
"Kupaca za elitne nekretnine u Hrvatskoj još uvijek ima. Zanimanje najčešće pokazuju stranci. No skupo se ne može prodati nekretnina ako ona uistinu ne vrijedi toliko novca. Takve se nekretnine obično prodaju kad cijena dođe do neke razumne razine, no i onda su te cijene prenapuhane", kaže Ana Živković iz agencije za promet nekretninama Kastel Zagreb, koja svoju poslovnicu ima i u Splitu.
Nekretnine na dobrim lokacijama u Dubrovniku i Hvaru, ističe Živković, i dalje se prodaju iako se i kod stranih kupaca osjetio utjecaj recesije. Promet je osjetno pao u odnosu na onaj koji su agencije za promet nekretninama imale od 2007. do 2009. godine.
Trgovci nekretninama upozoravaju kako je, osim globalne krize, na slabiju prodaju elitnih nekretnina na Jadranu utjecalo i to što su najatraktivnije kuće i vile već prodane. I dalje su najtraženije nekretnine na Hvaru, Braču i Visu, a pala je potražnja za nekretninama na otocima srednje Dalmacije. Što se tiče kupaca, one najskuplje nekretnine u većini slučajeva kupuju stranci, a Hrvati su nešto skromniji pa se odlučuju za nekretnine do 100.000 eura ako je u pitanju apartman, odnosno najviše do 150.000 eura ako je riječ o kući. U Hrvatskoj se najčešće prodaju nekretnine koje vrijede do 100.000 eura, a tu cijenu uvjetuje kreditna sposobnost kupaca.