Prodaja kuća i stanova pala 50%, prodavatelji još zadržavaju cijene

Bez autora

Dec 05 2010

Cijene nekretnina od početka krize snizile su se između 5 i 10%, dok je volumen prodaje pao 50 posto u odnosu na vrhunac tržišta. Cijena se ne prilagođava, nego tržište padom količine. Rezultat je zastoj narudžbi u građevinskoj industriji i pad zaposlenosti, a to straši buduće kupce stanova koji ruše potražnju. Cijena kvadrata precijenjena je, smatra, između 13 i 15 posto, a 15-postotni pad u građevinarstvu na godišnjoj razini ima velik utjecaj i na trendove u kreditiranju i stabilnost bankarskog sustava. Isto tako, najveći utjecaj na rast cijene svojedobno je imalo produljenje roka otplate kredita sa 15 na 30 godina u trenutku kad nije bilo gotovo nikakve ponude. Osim povećanja zaposlenosti, na rast prodaje najviše će utjecati dojam javnosti o stabilizaciji fiskalnog sustava jer se nitko ne želi zadužiti na 30 godina ako mu je radno mjesto nesigurno. Od 2001. do 2009. portfelj kreditiranja nekretnina povećao se sa 2,2 na 14,6 milijardi kuna, 2006. je na vrhuncu s rastom 80% i 5,1 milijardu kuna novih kredita. Lani je pao na tek 220 milijuna kuna, što je povećanje od 2%.

Cijene nekretnina od početka krize snizile su se između 5 i 10%, dok je volumen prodaje pao 50 posto u odnosu na vrhunac tržišta.

– Cijena se ne prilagođava, nego tržište padom količine. Rezultat je zastoj narudžbi u građevinskoj industriji i pad zaposlenosti, a to straši buduće kupce stanova koji ruše potražnju – poentirao je Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu situaciju na tržištu nekretnina na Financijskom doručku Splitske banke.

Strah od zaduženja

Cijena kvadrata precijenjena je, smatra, između 13 i 15 posto, a 15-postotni pad u građevinarstvu na godišnjoj razini ima velik utjecaj i na trendove u kreditiranju i stabilnost bankarskog sustava. Isto tako, najveći utjecaj na rast cijene svojedobno je imalo produljenje roka otplate kredita sa 15 na 30 godina u trenutku kad nije bilo gotovo nikakve ponude. Osim povećanja zaposlenosti, na rast prodaje najviše će utjecati dojam javnosti o stabilizaciji fiskalnog sustava jer se nitko ne želi zadužiti na 30 godina ako mu je radno mjesto nesigurno.

– Od 2001. do 2009. portfelj kreditiranja nekretnina povećao se sa 2,2 na 14,6 milijardi kuna, 2006. je na vrhuncu s rastom 80% i 5,1 milijardu kuna novih kredita. Lani je pao na tek 220 milijuna kuna, što je povećanje od 2% – istaknuo je Alan Herjavec, voditelj projektnog financiranja Splitske banke, i napomenuo da je fokus sada na financiranju projekata energetskog sektora, obnovljivih izvora i akvizicija. Kamate padaju, no teško će dostići razine iz 2006. godine. Razdoblje prodaje odužilo se s pola godine na godinu i pol.

Nema mjesta ni za nove projekte šoping-centara, to više što se u Zagrebu planira dodatnih 250 tisuća "kvadrata" u sljedeće dvije godine.

Zasićenje u Zagrebu

Zagrebačko će zasićenje uskoro dosegnuti Osijek i Zadar, dok još mjesta ima u Splitu, Puli i manjim gradovima. Ulaskom u EU uvest će se PDV na prodaju građevinskog zemljišta, što će poskupiti nekretnine za građane, a pojeftiniti za tvrtke koje mogu odbiti pretporez, umjesto plaćanja sadašnjih 5% poreza na promet nekretnina.

– Zemljište uz nekretninu poskupljuje cijenu za kupca jer je prije plaćao 5%, a sada 23%. No, učinak će ovisiti o statusu kupca i prodavatelja. Kod stambenih prostora donijet će rast cijena, kod komercijalnih pad – kaže Goran Vukšić sa Instituta za javne financije.

Procjenjuje da potražnja za najmom neće rasti u roku od 12 do 18 mjeseci, a najvjerojatnije do ulaska u EU.

Rast od 1,6 posto koji Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, prognozira za sljedeću godinu bit će nedovoljan za rast zaposlenosti i pravi oporavak u izbornoj godini u kojoj se ne može računati na reforme. Snažniji oporavak očekuje 2012. godine. Smatra da će inflacija dogodine iznositi tri posto, no zbog slabe potražnje neće dostići stope iz sredine 2008.

Najveća nezaposlenost bit će u prvom tromjesečju godine, a na godišnjoj razini držat će se blago iznad 17 posto.