Stručnjaci za nekretnine ponavljaju da se nikad više neće ponoviti zlatna 2007. godina, kada je kupoprodaja nekretnina doživjela svoj vrhunac. Te je godine samo na području Zagreba, inače najvećeg i najdinamičnijeg našeg tržišta, bilo 22.600 transakcija, odnosno s tolikim brojem nekretnina se trgovalo, da bi lani taj broj pao na 10.000. Na Jadranu je stanje nešto bolje, jer je pad kupoprodaje bio osjetno manje bolan. Tako je od 2007. do 2009. u Primorsko-goranskoj županiji promet pao za 20 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj za 23 posto. Zanimljiva iznimka je Istra, u kojoj je promet u 2008. pao za samo pet posto u odnosu na godinu prije, ali je istodobno do 2009. on porastao za 15 posto. Mogući razlog tome je veći broj prijavljivanja dotad netransparentnih kupoprodaja, kada su strani kupci na ime fiktivnih tvrtki ili vlasnika kupovali nekretnine da bih ih sad prebacivali na stvarne vlasnike.
Stručnjaci za nekretnine ponavljaju da se nikad više neće ponoviti zlatna 2007. godina, kada je kupoprodaja nekretnina doživjela svoj vrhunac.
Te je godine samo na području Zagreba, inače najvećeg i najdinamičnijeg našeg tržišta, bilo 22.600 transakcija, odnosno s tolikim brojem nekretnina se trgovalo, da bi lani taj broj pao na 10.000. Te podatke donosi portal CentarNekretnina.net u svom najnovijem izvješću o stanju na tržištu nekretnina i temelji ih na podacima Porezne uprave.
Na Jadranu je stanje nešto bolje, jer je pad kupoprodaje bio osjetno manje bolan. Tako je od 2007. do 2009. u Primorsko-goranskoj županiji promet pao za 20 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj za 23 posto.
Zanimljiva iznimka je Istra, u kojoj je promet u 2008. pao za samo pet posto u odnosu na godinu prije, ali je istodobno do 2009. on porastao za 15 posto. Voditelj CentraNekretnina Domenico Devescovi smatra da je mogući razlog tome veći broj prijavljivanja dotad netransparentnih kupoprodaja, kada su strani kupci na ime fiktivnih tvrtki ili vlasnika kupovali nekretnine da bih ih sad prebacivali na stvarne vlasnike.
Naime, sada je to moguće zbog liberalizacije tržišta nekretnina, po kojoj i stranci mogu stjecati nekretnine u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i domaći kupci, dok prije to nisu mogli. Drastičan pad trgovanja nekretninama, uz Zagreb, zabilježila je i Osječko-baranjska županija, gdje se tržište u navedene dvije godine suzilo za 40 posto.
»Navedeni podaci najzornije prikazuju stanje na tržištu stambenih nekretnina, koje je na razini države palo za 34 posto u dvije godine. Tako je u 2007. bilo gotovo 65.000 transakcija, da bi u 2009. taj broj pao na 43.000« ističe Devescovi.
Za sljedeće razdoblje predviđa da će se nastaviti korekcija cijena nekretnina i u Zagrebu i na Jadranu, odnosno pojeftinjenje i raslojavanje cijena nekretnina s obzirom na to jesu li novosagrađene ili ne. A u Zagrebu cijene i dalje blago padaju, te su u lipnju pale za 0,6 posto u odnosu na svibanj, no prosječna je nekretnina za više od tri posto jeftinija nego lani. Trenutačno je prosječna tražena cijena stana u Zagrebu 1855 eura po četvornom metru, no kupac treba imati na umu da je tu riječ o javno istaknutoj cijeni, dok je i dalje redovito pravilo da se ona spušta u izravnom kontaktu kupca i prodavatelja - u pojedinim slučajevima i za više od 20 posto. Istina, to ne treba unositi zabludu da se svakoj nekretnini može spustiti cijena, jer kvalitetne nekretnine drže svoju vrijednost i u vrijeme manje kupoprodaje i većeg pritiska na tržištu.
Zagreb: Medveščak 36 posto skuplji od ostalih četvrti
U Zagrebu su najskuplji stanovi na Medveščaku, gdje je prosječan kvadrat 2529 eura, a to je, usporedbe radi, čak 36 posto više od prosječne cijene stana u Zagrebu. I dalje su na cijeni stanovi u središtu grada, na Črnomercu, u Maksimiru, te podsljemenskoj zoni i na Trnju. Jeftiniji stanovi prodaju se u Novom Zagrebu, Podsusedu, Vrapču, Stenjevcu, Dubravi i Sesvetama. U tim se naseljima cijene kreću od 1330 eura od 1716 eura po četvornom metru. Kuće su i dalje najjeftinije i prosječna tržena cijena kvadrata je 1255 eura. Unatrag godinu najviše su pojeftinile nekretnine u istočnim dijelovima Zagreba.
U Splitu za kvadrat traže 2384, a u Rijeci 1625 eura
Cijene nekretnina na Jadranu u lipnju su bile u prosjeku za 0,6 posto niže u odnosu na mjesec ranije, dok su unazad godinu dana cijene pale za šest posto. Trenutačna je prosječna tražena cijena vikendice i apartmana na moru 1943 eura, a kuće na moru iznosi 1570 eura. Cijena stana na moru je 2015 eura po četvornom metru, no razlike od grada do grada na obali i razlika u cijenama može biti osjetna. U izvješću CentarNekretnina.net ističu da je tražena cijena za stan u Splitu 2384 po »kvadratu«, dok je u Rijeci 1625 eura.