Nekretnine - Hrvatska

Prva rješenja za legalizacije kuća već u kolovozu

Trenutačno je u saborskoj raspravi Konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama, a njegovo donošenje planira se tijekom srpnja ove godine, kazali su nam u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Nakon što zakon stupi na snagu, mora se donijeti i Vladina uredba o načinu obračuna naknade i odluke gradova i općina. Stoga u Ministarstvu pozivaju građane da odmah počnu pripremati izradu dokumentacije kako bi mogli podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja za izvedeno stanje, čime će moći legalizirati svoje objekte kojih je diljem Hrvatske, procjenjuje se, oko 150.000.

U Ministarstvu kažu da bi se onima koji već sada imaju svu dokumentaciju (geodetski, arhitektonski snimak i izjavu statičara) te ako se legalizira objekt na području općine odnosno grada koji već ima određene zone, prvo rješenje moglo izdati već u kolovozu. Realnije je, napominju, očekivati da će se prva rješenja za legalizaciju početi izdavati najesen. Naime, arhitektima i geodetima treba neko vrijeme da izrade dokumentaciju.

Ako općina, odnosno grad nema potrebne zone, treba se donijeti akt kojim se one uređuju, a na to bi se moglo potrošiti mjesec do dva. U Ministarstvu vjeruju da će se rješenja intenzivnije početi izdavati pred kraj godine.

"Namjera ovog temeljno socijalnog zakona posve je praktična i na neki način humanitarna. On daje mogućnost brojnim obiteljima, malim seoskim gospodarstvima i obrtnicima da prestanu živjeti u strahu od budućnosti jer će napokon dobiti priliku da žive u legalnim kućama. Ne govorimo tu o kojoj stotini ili tisući ljudi. Ovdje rješavamo jedan od najvećih životnih problema za 150.000 obitelji", ističe Branko Bačić, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Napominje kako očekuje da će većina ljudi koji ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka ozakonjenja, to i učiniti u predviđenom roku, odnosno do kraja 2012. godine, te da će sve kategorije vlasnika takvih objekata u ovom postupku pronaći svoj interes. Međutim, ističe Bačić, uspješnost projekta ovisit će o koordiniranosti svih sudionika i stvarnoj volji građana da riješe problem te izbjegnu sankcije koje im donosi propuštanje te prilike. Podsjeća da će se svi ostvareni prihodi općina, gradova tako i države koristiti u najvećoj mjeri za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i neopremljenih naselja te za uspostavu katastra nekretnina u funkciji racionalnog upravljanja zemljištem, zatim za povećanje energetske učinkovitosti zgrada i sanaciju područja na koja se neće primjenjivati zakon prema posebnim programima koje donose predstavnička tijela općina i gradova, odnosno Vlada.

U resornom ministarstvu podsjećaju kako će se dokument kojim će se dokazivati da je nezakoniti objekt legaliziran zvati Rješenje o izvedenom stanju.

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, od početka 2008. godine upravna tijela županija i Grada Zagreba odnosno gradova izdaju akte za građenje, pa će ta tijela izdavati i rješenje o izvedenom stanju. Dodaju da se uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju prilaže geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, koji je ovjerio nadležni katastarski ured, a izradio ga je ovlašteni geodet, zatim arhitektonski snimak u tri primjerka koji je izradio ovlašteni arhitekt te mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitan zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnost. Uz to se prilaže uvjerenje policijske uprave (postaje) o mjestu prijavljenog prebivališta za one vlasnike koji će ostvarivati pravo na umanjenje naknade te dokazi za obračun naknade za zadržavanje nezakonito sagrađene zgrade u prostoru (to može biti izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da osoba ima pravo graditi - sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika ili dokazi o vremenu građenja).

Cijene stručne dokumentacije - dakle, geodetskog elaborata, arhitektonskog snimka te mišljenja odnosno izjave ovlaštenog inženjera građevinarstva - nije moguće preciznije odrediti jer ovise o veličini i složenosti zgrade, ističu u Ministarstvu. Dodaju da će onaj tko legalizira manju i jednostavniju građevinu i platit manje od nekoga čiji je bespravni objekt velik i složen. Procjenjuju da bi sva stručna dokumentacija za manju obiteljsku kuću mogla stajati oko 8000 kuna. Riječ je o kući od 100 do 150 četvornih metara. Tu treba istaknuti da cijene stručne dokumentacije nisu ni na koji način vezane uz lokaciju na kojoj je objekt, odnosno nalazi li se u kontinentalnoj Hrvatskoj ili uz obalu. To su usluge koje vlasnik kuće plaća arhitektu, geodetu i inženjeru graditeljstva. Stvar je donekle i umijeća pregovaranja te ponude i potražnje, pa se može pretpostaviti da će arhitekt u Puli i u Osijeku tražiti sličnu cijenu za jedan arhitektonski snimak.

Kada je riječ o naknadama za zadržavanje nezakonite zgrade, u Ministarstvu napominju da će na iznos naknade utjecati više kriterija, primjerice usklađenost s prostornim planom, namjena građevine, a iznos naknade ovisit će i o zoni u kojoj se objekt nalazi. Ta će se problematika, dodaju, propisati Vladinom uredbom. Općine i gradovi odlučit će o iznosima u kunama za svaku od najmanje tri do pet zona na temelju koje će se odrediti krajnji iznos naknade.

Kada je riječ o zonama u gradovima i općinama, treba ih biti između tri do pet. To je bitno naglasiti jer nisu sva područja nekoga grada ili općine jednako atraktivna i komunalno opremljena. Logično je da komunalni doprinos za bolje i atraktivnije područje iznosi više od manje atraktivnog i lošije opremljenog. Tako je splitsko područje već podijeljeno u pet zona. Jasno je da područje Brda, koje je udaljeno od središta Splita prema kopnu i kroz koje prolaze velike i bučne prometnice, nije jednako atraktivno za gradnju kao splitska zona Meje koja je u zelenilu i blizu mora. Stoga je komunalni doprinos u manje atraktivnim zonama Splita oko 41 kune, a u najelitnijima oko 138 kuna po metru prostornom, što je zakonski maksimum.

Za zgrade koje nisu veće od 400 četvornih metara građevinske (bruto) površine te poljoprivredna, odnosno obiteljska gospodarstva određeni su dopunski koeficijenti kojima se naknade mogu umanjiti od 50 do 75 posto s obzirom na socijalni status vlasnika i svrhu građenja, a tu se ponajprije misli na broj stambenih jedinica i rješavanje vlastita stambenog zbrinjavanja.

Što se tiče komunalnog doprinosa, u Ministarstvu podsjećaju da je način njegova određivanja propisan aktima o komunalnom gospodarstvu, a o visini odlučuju upravna tijela općina i gradova. Ovim je pak zakonom propisano da nadležno upravno tijelo općine i grada mora odlučiti o visini komunalnog doprinosa u roku od 15 dana. Inače, cijena doprinosa ovisit će i o zoni u kojoj je objekt sagrađen. Zone već postoje, odnosno najveći dio općina i gradova ih je odredio, a oni koji još nemaju određene zone morat će ih odrediti nakon donošenja zakona.

Priliku za legalizaciju imat će objekti koji se nalaze na ortofoto-karti čije je snimanje završilo 21. lipnja 2011., a digitalne ortofoto-karte Državne geodetske uprave moraju biti dostupne svim zainteresiranim građanima.