Nekretnine - Hrvatska

U Hrvatskoj najmanje praznih ureda u regiji

Iako se na prste jedne ruke mogu pobrojati projekti novih poslovnih zgrada koji se u Zagrebu trenutačno razvijaju, ovaj dio tržišta nekretnina i dalje je dinamičan, a ambiciozni se developeri već pripremaju uhvatiti zalet za buduće poslovne projekte.

Prema riječima Tomislava Gregurića iz konzultantske tvrtke King Sturge, pojedini developeri već sad promišljaju i pripremaju buduće projekte koji bi svjetlo dana trebali ugledati u najpovoljnije vrijeme, po odmaku krize u gospodarstvu.

Naš sugovornik kaže da se stanje odlijepilo od dna u području tržišta uredskih prostora, koje i inače slovi kao najzreliji segment nekretnina, te se u ovom dijelu tržišta ništa dramatično u kriznoj godini nije dogodilo, a popunjenost uredskih prostora je i dalje najviša na razini cijele regije.

I vlasnici prostora sudjeluju u troškovima

Gradnja novih projekata se usporila, ali je još ima. A nepopunjenost postojećih prostora svela se na oko pet ili najviše sedam posto, što nije mnogo. Ipak, potražnja za uredima, posebice onim atraktivnim, manja je nego prije krize, što je pritisnulo cijene zakupa, a prema podacima konzultantske tvrtke Colliers International, od sredine 2009. one su pale do deset posto, ovisno o lokaciji. A zbog lošijeg poslovanja i potrebe za smanjivanjem tekućih troškova zakupci su pritisnuli i uspjeli izboriti povoljnije uvjete zakupa poslovnih prostora. Voditelj Odjela uredskih prostora pri Colliers Internationalu Hrvoje Omazić kaže da su vlasnici poslovnih zgrada spremniji olakšati preseljenje novim zakupcima te nude kraći rok besplatnog zakupa, sudjelovanje u trošku dodatnog uređenja prostora, kao i manje depozite te mogućnost potpisivanja ugovora o zakupu na kraći rok nego prije.

Smanjuje se površina ureda

Budući da se kriza svela na racionalizaciju, mnoge tvrtke odlučuju se za manju površinu, ali se okreću i manje atraktivnim uredskim prostorima, koji su automatski i jeftiniji. Cijene zakupa su i dalje najviše u najatraktivnijem središnjem dijelu Zagreba, te se kreću od 15 do 17 eura po četvornom metru mjesečno. Središnja poslovna zona, koja u Zagrebu obuhvaća Radničku cestu, Vukovarsku, Heinzelovu, Novu Branimirovu i Držićevu, ima cijene od 14 do 16 eura. To se odnosi na tornjeve kao što su Centar, Cromos, Zagrebtower, Centar 2000, VMD zgrade, Fingo, Almeria i druge.

Sve zanimljiviji je i Novi Zagreb, u kojem se povećava broj uredskih zgrada, a Omazić kaže kako se očekuje da će tamo i dalje rasti njihov broj, i to kroz dulje vrijeme. »Zona je dobro prometno povezana, a širenjem tramvajskih linija koje su najavljene bit će još i bolja destinacija za budućnost. Dodatna prednost je blizina aerodroma i obilaznice, što zonu čini iznimno zanimljivom za one tvrtke koje posluju sa susjednim državama. Poznatije zgrade tu su Avenue Centar, Net City, IT3, FRS, DHL zgrada, Recro i druge, a najam im se kreće od 13 do 16 eura po četvornom metru mjesečno«, iznosi naš sugovornik. Još jeftiniji uredi za zakup mogu se naći na Trešnjevci, Jankomiru, Lučkom, Buzinu, Dubravi i Žitnjaku a cijene se kreću od deset do 14 eura po četvornom metru.

Omazić također ističe da se, bez obzira na mnogobrojne najave, mali broj tvrtki odlučio na preseljenje svojih uredskih pastora iz Zagreba u rubne dijelove ili izvan grada, te se to dosad odnosilo uglavnom na industrijske, odnosno proizvodne pogone.

Za jedan projekt krediti iz više banaka

»S obzirom na to da su banke glavne kočnice razvoju novih projekata općenito, jer su iznimno postrožile uvjete kreditiranja, 'developeri' se okreću prema više banaka i od svake traže da financiraju dio projekta. Tako se samim bankama rizik raspršuje te na kraju i nekoliko banaka prati jedan te isti projekt, a ne kao prije da to čini samo jedna banka. Zbog toga ne vlada mrtvilo u pogledu projekata uredskih zgrada, nego se na njima ipak radi«, kaže Tomislav Gregurić iz konzultantske tvrtke King Sturge. Taj je model uspješno primijenio i Trigranit u gradnji trgovačkog centra Arena na Laništu u Zagrebu.