U trećem kvartalu ove godine zemljom se u Srbiji najviše trgovalo u Vojvodini, a cijena hektara se kretala od 1.250 eura u Banatu, do 27.800 koliko je plaćeno za hektar u Srijemu, pokazuje izvještaj Republičkog geodetskog zavoda.
Zabilježen je pad
broja prodanih parcela ali rast cijena, iako je nastavljena
stabilizacija i smirivanje na tržištu nekretnina nakon dvogodišnjeg,
izrazito dinamičnog rasta, koji je uslijedio posle izbijanja pandemije
korona virusa. Tradicionalno najviše cijene drže Srijemski i Južnobački okrug, gdje
je prosječna vrijednost hektara od 13.500 do 14.400 eura, a maksimalna
cijena je od 25.600 do 27.800. Minimalna cijena u Srijemskom krugu je
2.600, a u Južnobačkom 3.150 evra. Maksimalna cijena hektara u
Zapadnobačkom okrugu je 24.300, a minimalna 1.950, dok je u
Južnobanatskom najskuplji hektar prodan za 24.250 eura, a najjeftiniji
za 1.300. U ostalim dijelovima Banata najskuplji hektar je koštao
19.450, a najjeftiniji 1.250. U Sjevernobačkom okrugu maksimalna
postignuta cijena je 21.200, a minimalna 3.400 eura po hektaru. U
Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, gdje je zabilježeno više prodanih parcela u
odnosu na isti period prošle godine, najskuplji hektar je našao novog
kupca za 29.950, dok je minimalna cijena bila 775 eura.