Nekretnine - Hrvatska

Zakon o upravljanju državnom imovinom na snazi od 1. siječnja

S prvim danom nove godine na snagu stupa više zakona koje je donio Hrvatski sabor, među njima i Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim se, kako su isticali u Banskim dvorima, konačno završava razdoblje pretvorbe i privatizacije.

Primjenom Zakona o upravljanju državnom imovinom u povijest odlaze zakoni o pretvorbi i privatizaciji, kao i Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje imovinom, čije poslove preuzima Agencija za upravljanje državnom imovinom. Agencijom će upravljati ravnatelj i upravno vijeće od sedam članova, koje imenuje Vlada, a Vladinim amandmanom odustalo se od rješenja da se članovi tog vijeća biraju isključivo iz reda ministara. Agencija je dužna jednom godišnje izvještavati Vladu o planu upravljanja državnom imovinom, a Vlada potom i Hrvatski sabor. Agencija će biti uključena u proces sanacije i restrukturiranja tvrtki u pretežito državnom vlasništvu koje su se našle u problemima.

Novim zakonom stvoreni su osnovni preduvjeti za vlasnički strukturirano načelo upravljanja državnom imovinom, na način da se državnom imovinom smatraju svi udjeli i dionice te nekretnine i gotovo cijelo zemljište čiji je vlasnik Republika Hrvatska. Zakon se smatra i osnovnom pretpostavkom za formiranje registra državne imovine, u koji bi bila popisana cjelokupna državna imovina.

S 1. siječnja 2011. na snagu stupa i Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je usklađen s direktivama EU te je neformalno mjerilo u pristupnim pregovorima s Unijom. Riječ je o reformskom zakonu, po kojem će se 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model). Zakon, naime, usklađuje dva različita sustava poljoprivrednih poticaja, nacionalni i europski, a i jedna je od mjera iz vladina Programa gospodarskog oporavka, budući da bi trebao osigurati transparentnije trošenje proračunskog novca namijenjenog poljoprivredi.

Državna potpora prema Zakonu obuhvaća izravna plaćanja (plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku), mjere ruralnog razvoja (mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, za očuvanje i unaprjeđenje okoliša i krajobraza i mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti) te posebne potpore poljoprivredi (mjere za upravljanje rizicima i kriznim situacijama, za održanje i poboljšanje genetske kvalitete u stočarstvu, za tehničku pomoć proizvođačkim organizacijama te ostale mjere koje nisu obuhvaćene mjerama poljoprivredne politike, a uređuju se posebnim propisima).

Korisnici izravnih plaćanja su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost, dok se kao korisnici državne potpore ruralnom razvoju navode fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom.

Na snagu stupa i izmijenjeni Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, po kojemu se za 20 posto smanjuju stope po kojima obveznici plaćaju članarinu turističkoj zajednici. Predviđena je i drugačija raspodjela prihoda od članarine, na način da se 7,5 posto izdvaja na poseban račun Hrvatske turističke zajednice za namjensku potporu zajednicama na turistički najrazvijenijim područjima. Preostala sredstva raspodjeljuju se na način da 65 posto sredstava ide turističkoj zajednici općine ili grada, 10 posto turističkoj zajednici županije, te 25 posto sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

S početkom iduće godine počinje i racionalizacija mreže županijskih državnih odvjetništava, u skladu sa Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a taj se proces kani provoditi do kraja 2019. Broj sjedišta županijskih tužiteljstava smanjuje se s 21 na 15 - ostaju u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Sisku, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Vukovaru, Zadru, Zagrebu. Slijedom toga, Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru spaja se ono u Virovitici, Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu spaja se ono u Gospiću, slavonskobrodskom županijskom tužiteljstvu pripaja se ono u Požegi, varaždinskom se pripajaju čakovečko i koprivničko, a zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu ono u Zlataru.

Prvoga dana 2011. godine na snagu stupaju i članci Ovršnog zakona po kojima dužnik može privatnom ispravom ovjerenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, te svi računi koje ima kod banaka s tim da se taj novac isplaćuje vjerovniku. Od ovrhe se izuzimaju primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka poslovne sposobnosti te smrti, tjelesnog oštećenja, po osnovi socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, po osnovi dječje stipendije te odličja ili priznanja.

Izmjenjenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju poslove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu od 1. siječnja preuzet će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), s tim da izvanproračunsko poslovanje HZZO-a započinje stupanjem na snagu državnog proračuna za 2012. Mijenja se i rok prijave za obvezno zdravstveno osiguranje sa sadašnjih 15 na 8 dana, čime se taj rok izjednačuje s rokom prijave u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja. Na snagu stupa i zakon kojim se i na 2011. produljuje odgoda usklađivanja mirovina s rastom plaća i potrošačkih cijena.