Zakupci poslovnih prostora u centru Brčkog, koji su potpisali 1999. godine sa tada aktuelnom vladom ugovore na rok od deset godina, na ime zakupnina duguju budžetu distrikta oko milion KM. Potvrđeno je ovo u lokalnoj Kancelariji za upravljanje javnom imovinom iz koje su naveli da su zbog toga pokrenuti i brojni sudski sporovi s ciljem vraćanje u posjed te imovine distrikta. Među takvim objektima su zgrada na Trgu mladih pored bivšeg ugostiteljskog objekta 'Mandarina', stambeno-poslovna zgrada u kojoj je bio smješten bivši Poljoprivredni kombinat i još neke koje su date u zakup privatnim vlasnicima, a nalaze se na listi građevina koje su pod zaštitom države kao kulturna baština i nacionalni spomenici. Uz pomenute još puno je neuređenih objekata u pješačkoj zoni koji su u privatnom vlasništvu, iako je projektom njene izgradnje, čija je prva faza okončana prije četiri godine, bio predviđen i taj posao. Postoji 19 poslovnih prostora u pješačkoj zoni u Brčkom koje popularno nazivamo 'okupiranim'. To su zaključani poslovni prostori koji ne rade, a zakupci odbijaju da ih vrate u posjed Vladi, koja je njihov stvarni vlasnik. Do sada su uspjeli da vrate zgradu bivše knjižare 'Veselin Masleša', koja je pod zaštitom države i biće preuređena u Gradsku galeriju, kao i još dva poslovna prostora, dok po brojnim tužbama čekamo pravosnažne presude.
Zakupci poslovnih prostora u centru Brčkog, koji su potpisali 1999. godine sa tada aktuelnom vladom ugovore na rok od deset godina, na ime zakupnina duguju budžetu distrikta oko milion KM.
Potvrđeno je ovo u lokalnoj Kancelariji za upravljanje javnom imovinom iz koje su naveli da su zbog toga pokrenuti i brojni sudski sporovi s ciljem vraćanje u posjed te imovine distrikta.
"Među takvim objektima su zgrada na Trgu mladih pored bivšeg ugostiteljskog objekta 'Mandarina', stambeno-poslovna zgrada u kojoj je bio smješten bivši Poljoprivredni kombinat i još neke koje su date u zakup privatnim vlasnicima, a nalaze se na listi građevina koje su pod zaštitom države kao kulturna baština i nacionalni spomenici", rekao je Miron Buro, šef Kancelarije za upravljanje javnom imovinom distrikta.
On je naglasio da je uz pomenute još puno neuređenih objekata u pješačkoj zoni koji su u privatnom vlasništvu, iako je projektom njene izgradnje, čija je prva faza okončana prije četiri godine, bio predviđen i taj posao.
"Postoji 19 poslovnih prostora u pješačkoj zoni u Brčkom koje popularno nazivamo 'okupiranim'. To su zaključani poslovni prostori koji ne rade, a zakupci odbijaju da ih vrate u posjed Vladi, koja je njihov stvarni vlasnik. Do sada smo uspjeli da vratimo zgradu bivše knjižare 'Veselin Masleša', koja je pod zaštitom države i biće preuređena u Gradsku galeriju, kao i još dva poslovna prostora, dok po brojnim tužbama čekamo pravosnažne presude", rekao je Buro ne skrivajući nezadovoljstvo i sporošću pravosuđa.
Arhitektonsko rješenje za prostorno uređenje pješačke zone u Brčkom uradio je beogradski tim stručnjaka za ovu oblast, a u Vladinom Pododjeljenju za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoline već je završen projekat za obnovu, rekonstrukciju i popravak sedam objekata u statusu zaštićenih nacionalnih spomenika koji se nalaze na toj lokaciji.
Siniša Jovanović, šef ovog pododjeljenja, ističe da je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika u Sarajevu pozitivno odgovorila na zahtjeve za realizaciju ovih sedam projekta, te da ostali posao zavisi od Kancelarije za upravljanje javnom imovinom i rješenja problema sa sad već bivšim zakupcima.
Dužnost vlasnika
Prema Zakonu o komunalnoj djelatnosti Brčko distrikta, koji je usvojen 2004. godine, stoji da su "vlasnici ili korisnici zgrada i poslovnih prostora, posebno u centru grada, dužni održavati spoljne dijelove - fasade i terase u tehničkom i estetskom smislu". Po zakonu nadležni inspektor dužan je da naloži uređenje zapuštenog objekta u roku od šest mjeseci. Rijetki su i posljednjih godina gotovo nezabilježeni takvi primjeri.