Nekretnine - Hrvatska

Zgrade dobivaju energetske »osobne iskaznice«

Kako bi spriječilo nepotrebno rasipanje golemih količina sve skuplje energije u zgradama, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odlučilo je da će sve zgrade morati imati energetske certifikate, a do sada je tu svojevrsnu energetsku "osobnu iskaznicu", prema njihovim podacima, dobilo osamdesetak zgrada javne, stambene i trgovačke namjene.

Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade. Njegova osnovna svrha je pružiti vlasnicima i korisnicima zgrada informaciju o energetskim svojstvima zgrade kao i usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva te u odnosu na referentne vrijednosti, objašnjavaju u Ministarstvu.

Slični certifikati već su nekoliko godina obvezni na svim kućanskim električnim uređajima u trgovinama, pa su educirali i potaknuli mnoge da razmisle kakav uređaj kupiti te je li po cijeni najjeftiniji uređaj baš i najpovoljniji. Jer mnogi su pravi, skriveni 'gutači' struje, pa kad se prodajnoj cijeni pribroje i troškovi njihova rada, nerijetko postaju i najskuplji.

Kako na zgrade, prema riječima stručnjaka, otpada čak 40 posto ukupne potrošnje energije, jasno je da su tu vrlo velike mogućnosti za uštede, kao i opasnost da netko kupujući naizgled jeftiniju zgradu ili stan zbog loših energetskih svojstava i velike potrošnje sve skuplje energije ustvari kupi "mačka u vreći".

Zato investitori svih novih zgrada za koje je odobrenje za gradnju izdano nakon 31. ožujka 2010. za njih moraju odmah osigurati energetski certifikat, jer bez njega neće proći tehnički pregled i dobiti uporabnu dozvolu. Postojeće javne zgrade takve će certifikate morati imati najkasnije do lipnja 2012., a vlasnici ostalih postojećih zgrada i stanova će najkasnije nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju kod prodaje, iznajmljivanja ili davanja na leasing zgrade, odnosno stana morati pokazati certifikat o njihovim energetskim svojstvima. Stoga će za stručnjake ovlaštene za izdavanje takvih certifikata u predstojećem razdoblju biti jako puno posla.

Sve stambene i nestambene zgrade svrstat će se nakon obavljenog stručnog certificiranja u osam energetskih razreda. Dok će one koje zahvaljujući kvalitetnoj gradnji i drugim mjerama troše najmanje energije biti svrstane u razred A+, one najrastrošnije, koje je zbog sve skuplje energije najbolje zaobilaziti, spadat će u najnepovoljniji razred G. Time će, kao kod kućanskih uređaja, barem što se tiče potrošnje energije, stanje postati transparentno, pa će kupci znati što kupuju i zašto je neka nekretnina skuplja ili jeftinija od druge, a prodavači će puno teže podvaljivati "mačka u vreći".

Energetski certifikat za zgradu vrijedi 10 godina i može ga izdati samo neka od ovlaštenih stručnih osoba čiji se popis može pronaći na internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Kako je riječ o golemom poslu, u početku je bilo pitanje hoće li se moći završiti u zadanim rokovima, jer je u relativno kratkom vremenu trebalo educirati puno stručnjaka za provođenje energetskih pregleda zgrada i izdavanje energetskih certifikata. Međutim, u međuvremenu je dosta stručnjaka uspješno završilo obuku koja se provodi na temelju Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, tako da ih je već 201 ovlašteno za obavljanje tog posla. Inače, programe izobrazbe dosad je završilo 830 inženjera, od kojih je 777 po završetku programa uspješno položilo provjeru znanja, ali mnogi još nisu zatražili dobivanje ovlaštenja, kažu u Ministarstvu.

Pritom podsjećaju na poziv sveučilištima, veleučilištima, institutima i strukovnim organizacijama koji žele provoditi program izobrazbe i obuke osoba za provođenje energetskih pregleda i/ili energetskog certificiranja zgrada.

U zgradama se troši čak 40 posto energije

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ističu sve veću važnost energetske učinkovitosti zbog potreba za sigurnom opskrbom energijom te osiguranjem zaštite okoliša i održivog razvitka. Sektor zgradarstva posebno je značajan kao potrošač energije, jer u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s oko 40 posto, s prevladavajućim trendom stalnog porasta potrošnje, ali i velikim potencijalom uštede energije u potrošnji za grijanje, pripremi tople vode, klimatizaciji i rasvjeti.Stručnjaci upozoravaju da većina zgrada iz šezdesetih, pa sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo da i nije imala toplinsku izolaciju. U prosjeku one godišnje troše oko 200 kilovatsati po četvornom metru za grijanje, dok bi se dobrom izolacijom ta potrošnja mogla smanjiti na samo 60 ili 70 kilovatsati. Tako je, primjerice, za grijanje 50 četvornih metara kuće koja troši 200 kilovatsata po četvornom metru godišnje potrebno i više od 3300 kuna za loživo ulje, a istovrsna tzv. pasivna kuća potroši samo 250 kuna godišnje ili jednu litru loživog ulja po četvornom metru.