Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Deset stvari na koje morate paziti prilikom sadnje voćaka

Sadnja višegodišnjih kultura je zahtjevan posao za koji je potrebno obezbijediti veća finansijska sredstva. Kada jednom posadimo voćku na stalno mjesto, greške se teško ispravljaju. Zbog toga ih treba spriječiti.

Do propadanja posađenih sadnica može doći zbog mnogih faktora. Evo 10 najznačajnijih:

1. Odaberite zdrave sadnice, bez mehaničkih oštećenja, simptoma bolesti, prisustva štetočina. Najbolji je prijem mladih sadnica.

2. Izbor lokacije igra veoma značajnu ulogu. Izbjegavajte udoline gde se zadržava magla i hladan vazduh, jer mogu dovesti do izmrzavanja. Zemljište treba da ima odgovarajući sastav, strukturu i pH reakciju. Nisu dobra ni zabarena zemljišta ili ona sa visokim nivoom podzemne vode. Neće odgovarati ni blizina saobraćajnica i industrijskih postrojenja.

3. Ne zaboravite oprašivanje. Neke sorte su samooplodne, neke traže oprašivače ili su autosterilne. U osnovi možemo reći da u voćnjaku imamo glavnu sortu i sortu oprašivača, bolje je veći broj različitih oprašivača. Birajte one koje cvjetaju u isto vrijeme kako bi oprašivanje bilo što bolje. Obratite pažnju na roditeljske sorte od kojih podstiče sorta koju sadite, jer je u većini slučajeva roditeljska ne može oprašiti.

4. Priprema parcele se obavlja prije same sadnje. Sve zavisi u kakvom je stanju, šta se uzgajalo prije podizanja voćnjaka ili smo morali krčiti zaraslu šikaru.

5. Određivanje optimalnog razmaka je još jedan bitan faktor od koga zavisi uspješnost proizvodnje, zaštite, rezidbe i berbe. Suviše veliki ili mali razmak imaju posljedice koje je teško poslije ispraviti. Vrste i sorte imaju različitu bujnost, što je važno u ovom slučaju. Pažnju treba posvetiti i podlogama. Bujnija su stabla na sejancu divlje vrste nego na slabokržljavoj vegetativnoj podlozi za koje morate obezbediti armaturu.

6. Sadna jama se treba iskopati mjesec dana ranije, najmanje desetak dana ranije. Treba biti odgovarajućih dimenzija. Suviše mala nepovoljno djeluje na razvoj korjenovog sistema. Sadnica se može primiti, ali neće razviti svoj puni kapacitet. Korijen brzo dolazi do tvrđeg sloja koji ga usporava, ne prodire u širinu i dubinu što može biti limitirajući faktor u uslovima suše.

7. Obratite pažnju na dubinu sadnje. Najbolje je da ona bude ista kao u rasadniku. To možete videti na korjenovom vratu. Nikako ne zatrpavajte spojno mjesto, mjesto kalemljenja. Goli koren potopite u rastvor zemlje, goveđeg stajnjaka i vode u odnosu 1:1:1 kako bi ga osvježili.

8. Ne zaboravite primijeniti đubrivo u sadne jame, ono će biti startna hrana. Dobro nagazite zemljište oko posađene sadnice kako bi se ostvario što bolji kontak korjena i zemlje. Obilno zalijte posađene sadnice.

9. Pored sadnice postavite jači kolac koji je neće dodirivati i vežite je za njega kako bi imala stabilnost. Obično se postavlja sa severne strane u odnosu na voćno stablo.

10. U slučaju da je zemljište lošijeg kvaliteta, promijenite supstrat kojim obavljate zatrpavanje.