Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Dobro vino rađa svaki pedalj Srpske

U ostatku Srpske, gdje vlada kontinentalna klima, odomaćile su se mnoge sorte, a na mjestima gdje su nekad bile ponovo je zasađena vinova loza, što je dovelo do ekspanzije ove grane poljoprivrede.

Petnaestak vinarija, ako izuzmemo krajnji jug Srpske, dokaz su da se dobro vino može praviti i van Trebinja, a vinari kažu da uz kvalitet i autohtoni proizvod tržište nije problem.

Tako je i u Kozarskoj Dubici koja ima viševjekovnu vinogradarsku tradiciju, a koja je bila, kao i u većini dijelova Srpske, prekinuta.

Vlasnik tamošnje vinarije "Panić" Predrag Panić rekao je za "Glas Srpske" da je prošlo 15 godina od kada su zasadili vinograd, u kojem dominiraju sorte šardone, kaberne sovinjon i pino noar. Naglašava da je taj dio Srpske idealan za vinogradarstvo.

- Na sjeverozapadnom dijelu Srpske bili su vinogradi i prije Drugog svjetskog rata i tačno se zna koje su to parcele. Vino iz ovih krajeva podjednako je dobro kao i rakija - rekao je Panić.

Prema njegovim riječima, ima prostora za napredak u ovoj grani poljoprivrede, a u prilog tome idu i podaci da je sve više vinograda u kontinentalnom dijelu Srpske.

- Klima je pogodna za vinovu lozu, a važan faktor je i nadmorska visina. Konkretno, naši vinogradi su na 150 metara nadmorske visine, što se pokazalo kao idealno - kazao je Panić dodavši da sada ima oko 3.000 čokota.

Suvlasnik vinarije "Dalmatini" Zoran Popović istakao je za "Glas Srpske" da su Glamočani kod Laktaša, gdje je smješten njihov vinograd na nadmorskoj visini od 250 metara, okrenut prema dolini rijeke Vrbas uz povoljnu ružu vjetrova, idealna lokacija za razvoj vinove loze.

 - Vinogradarstvo nije isključivo vezano za južna područja. Ako posmatramo sva područja od Njemačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, vidjećemo da je tako. Konkretno BiH, pogodna je za razvoj vinogradarstva, a, recimo, ovdje kod nas imamo označene vinarske rejone, a mi pripadamo kozaračkom, gdje se mogu razvijati dodatno različiti vinogradarski lokaliteti manjeg obima - rekao je Popović.

On je podsjetio da je na ovom području uzgajana vinova loza još za vrijeme Austrougarske, ali je ta tradicija prekinuta.

Međutim, posljednjih godina sve je popularnija.

- Od sorti koje su tada sađene, i sada se neke od njih nalaze u asortimanu vinograda poput pino sivi i merlot. Svaki kraj ima specifičnosti, ovdje topli dani i hladne noći doprinose vječnoj aromatizaciji vina, a, recimo, bijela vina koja su kod nas zastupljena imaju harmoničnije kiseline, malo manje alkohola u odnosu na one sa juga zemlje. Naša su bolja bijela nego hercegovačka, dok su njihova crvena bolja od naših - rekao je Popović.

Hercegovina

Hercegovački vinogradari sutra će tradicionalno, kada se proslavlja zaštitnik vinogradara Sveti Trifun, zvanično početi radove i nadaju se da će ova godina biti mnogo bolja po prinosima i kvalitetu grožđa nego prošla. U firmi "Agrofin", koja u Trebinju ima najveći vinograd u Srpskoj sa oko 400.000 sadnica vinove loze, počeli su obrađivanje i orezivanje vinove loze, oranje i ostale radove.

- Vegetacija još nije krenula, a ne zna se kakvo će biti vrijeme u maju i junu, kada je cvjetanje vinove loze, pa je još rano govoriti o očekivanjima. Ako bude lijepo i sunčano vrijeme bez mnogo padavina na proljeće, nadamo se dobrom prinosu grožđa - rekli su iz ovog preduzeća.