Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Domaćini iz Gacka priznaju samo "zeleno goveče"

Na imanju domaćina Miloja Govedarice iz sela Miholjača nadomak Gacka, koji se decenijama bavi stočarstvom, uzgaja se samo ova vrsta goveda zbog njegovog lakog održavanja i veoma dobrih osobina.

"Prije svega, to je naše autohtono goveče na koje smo svi ponosni. Ima karakterističnu sivu boju, podnosi veoma dobro surovu klimu, a daje i do 12 litara mlijeka dnevno", priča ovaj Hercegovac koji u svom oboru trenutno ima sedam krava.

Govedarica pojašnjava da je od malih nogu bio zainteresovan za bavljenje poljoprivredom i stočarstvom uz majku i baku te da je sa svojom suprugom Nadom odgajio i podigao petero djece zahvaljujući ovom biznisu.

"Imam jednog sina i četiri kćerke. Svojevremeno nam je ovo bila i dodatna zarada jer sa jednom platom u kući, bilo je veoma teško preživjeti pa smo se morali snalaziti na razne načine. Supruga je bila više od 40 godina na birou i preuzela je vođenje domaćinstva i odgoj djece", dodaje ovaj gorostasni stočar i kaže da jedno petočlano domaćinstvo, ako se bavi samo stočarstvom, moglo bi solidno živjeti ako ima između deset i 12 krava.

Cijene kajmaka i sira

Stočarstvom u ovom kraju se bave skoro svi. Ne postoji nijedna porodica koja nema bar nekoliko govečeta i ovaca koje im donose dodatnu zaradu. Jedni prodaju meso, drugi mlijeko ili se i sami bave preradom mliječnih proizvoda.

Tako je i u porodici Sanje Milošević iz gatačkog sela Lukovice, u kojoj se godišnje proizvede tonu sira torotana i više od pola tone kajmaka iz mješine. Postupak same proizvodnje, kako kaže, nije mnogo težak.

"Mlijeko se nakon muže procijedi, skukva te razliva u drvene škipe u kojim stoji 48 sati. Poslije toga kajmak se skida i stavlja u kacu, svaki novi sloj kajmaka se mora soliti. U kaci stoji 20 dana da bi dostigao odgovarajuću zrelost i nakon toga se stavlja u mješinu napravljeno od ovčije kože", pojašnjava Miloševićeva i dodaje da se kajmak u mješini može čuvati i do godinu dana na određenim temperaturama.

Cijena ove delicije, odnosno, gatačkog kajmaka je 25 maraka po kilogramu, dok se sir iz mješine može kupiti po cijeni od 40 maraka. 

Ova hercegovačka domaćica kaže da je u toku brendiranje ovog jedinstvenog proizvoda preko "Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka" i da veoma veliku pažnju privlače na svim sajmovima i izlaganjima u okviru poljoprivrede i stočarstva.

Miloševićeva još kaže da sav ovaj posao obavlja i sa svojom svekrvom Vidosavom, te da su njih dvije dobitnice mnogih priznanja za kvalitet svojih proizvoda.

Milenkovi bikovi najljepši

Domaćin Milenko Lučić iz sela Miholjača može se pohvaliti najkrupnijim, najizdržljivijim i najljepšim bikovima koji prošetaju na Regionalnom sajmu stoke koji se svake godine organizuje u ovom gradu.

"Ljubav prema naslijedio sam od svog oca koji me je svemu naučio. Bikovi koje sada uzgajamo imaju i preko hiljadu kilograma. Oni nisu toliko opasne životinje i veoma je važno da osjete pažnju koju im pružate", priča Lučić i nadovezuje da ovaj posao nije mnogo težak i da ne zahtijeva vremena koliko drugi misle.odine i nakon toga ih prodaje. "Naša goveda pasu izuzetno zdravu hranu i postoji mnogo kupaca iz drugih dijelova regiona koji dolaze baš u Gacko da kupe goveda jer se nadaleko pročulo o njihovom kvalitetu", sa smiješkom priču završava Lučić.

Gruba i izdržljiva konstrukcija

Jedinstveno gatačko goveče nastalo je ukrštanjem bikova rase švajcarskog smeđeg govečeta Montafon i krave Buše početkom dvadesetog vijeka. Ono ima primitivan izgled i grubu konstrukciju. Ova rasa je veoma dobro prilagođena surovoj planinskoj hercegovačkoj klimi na nadmorskoj visini i do 1.500 metara. Veoma su izdržljivi, otporni na bolesti i zahvalni za gajenje.

U današnje vrijeme možemo ga naći u Zapadnoj Srbiji i Crnoj Gore, te ponegdje i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Važno je pomenuti da je u posljednje vrijeme pokrenut proces za očuvanje, proširenje i populizaciju gatačkog govečeta kao autohtone vrste domaćih životinja u Bosni i Hercegovini, prenosi Agroklub.