Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Falš med potiskuje domaći

Nova metoda provjere sa druge strane Drine pokazala je da od 25 uzoraka meda u 22 uzorka postoji dodatak neke vrste šećera. Pčelari u Srpskoj ističu da je taj podatak alarm da se i kod nas što prije sprovedu analize i na taj način razdvoji lažni i domaći med.

Predsjednik Udruženja pčelara “Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković rekao je za “Glas Srpske” da je patvoreni med prisutan u cijeloj BiH, te da se pod hitno tome mora stati u kraj.

- Oni koji bi trebalo da se tim bave ne obavljaju svoj posao, a mi pčelari nemamo instrumente da spriječimo prodaju tog meda. Apelujem na nadležne da pooštre mjere kontrole i prodaje meda u smislu zaštite potrošača, ali i nas pčelara jer smo suočeni sa nelojalnom konkurencijom - rekao je Ninković.

Kako kaže, lažni med puno je jeftiniji od domaćeg, uz kvalitet koji je i više nego sporan.

 - Najbolji primjer je tezga pored Starog mosta u Mostaru gdje velikim natpisom piše da tri teglice meda koštaju 15 maraka. Nemoguće je ostvariti bilo kakvu zaradu od prodaje pravog meda po tim cijenama - kazao je Ninković.

Ipak, kako kaže, kupci često kupuju onaj jeftiniji što nikako nije dobro.

- Često ljudi nisu toliko edukovani i idu za jeftinijom robom, a uvijek nekome ko želi da kupi med kažemo, kupujte med od provjerenog pčelara i nećete pogriješiti - rekao je Ninković.

Predsjednik Udruženja pčelara “Bagrem” iz Zvornika Zoran Birčaković rekao je za “Glas” da je kod nas stanje i gore nego u Srbiji po pitanju lažnog meda.

- Uvezli smo med iz Turske i Kine bez ikakvih kontrola, a naši marketi krcati su falš medom koji je više otrov nego med. Zbog toga domaći pčelari imaju zalihe meda od prošle godine koje ne mogu da prodaju - rekao je Birčaković.

Prema njegovim riječima, Savez udruženja pčelara Republike Srpske trebalo bi da preduzme korake kao što rade kolege u Srbiji.

- Što prije da se urade analize i pošalju u laboratorije. Prvi sam ja za to, ako je neophodno i da pčelari daju novac za analizu, ali da se taj otrov izmjesti iz marketa. Naš narod ide isključivo da prođe jeftinije, a ne razmišlja o posljedicama - kazao je Birčaković.

Podsjetio je da je ovo jedna od najgorih godina za pčelare u Zvorniku i okolini.

- Malo ko je izvadio teglicu meda što se tiče bagrema, a i livadska paša je bila loša  - kazao je Birčaković.

Prinosi

Hercegovina je najbolje prošla od svih krajeva Srpske ove pčelarske sezone, a za kilogram meda potrebno je izdvojiti oko 25 maraka.

- Imamo još jesenje medobranje, to je paša vrijeska i brštana, ali svodimo račune i godina je bila poprilično dobra u odnosu na ostale. Ove godine možemo se pohvaliti da je svaki pčelar izvrcao od 20 do 30 kilograma po pčelinjem društvu - rekao je Ninković.