Poljoprivreda - Hrvatska

Hrvatski vinari sve bliže zaštiti naziva "prošek"

Njome su pobili talijanski argument da se zabrani zaštita proizvoda koji nazivom podsjećaju na druge proizvode - odnosno njihov prosecco. 

Posljednja Sabatina, natjecanje dalmatinskih vinara, kao apsolutnog je pobjednika iznenađujuće iznjedrila - desertno vino.

- Posebna čast i poseban gušt je dobiti tako prestižnu nagradu u konkurenciji vrlo jakih crnih vina, i predikatnih vina, i bijelih vina, kazala je Mandica Erceg, rukovoditeljica proizvodnje u šibenskoj vinariji.

Za to vrijeme traje borba za povratak prošeka! Desertnog vina čiji se naziv gotovo prestao upotrebljavati ulaskom u Europsku uniju.

U ostvarenju tog cilja vinarima je vrata otvorio europski Odbor za poljoprivredu, koji je u prosincu prihvatio uredbu o zemljopisnim oznakama.

- Kojima se određuju uvjeti zaštite proizvoda sličnih imena, stručno kazano - homonima, što je ključna pretpostavka da se zaštiti prošek pod svojim imenom rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

- Može biti dozvoljen uz dva uvjeta. Jedan je da neće biti zablude u identitetu proizvoda na tržištu i da postoji određena tradicija u proizvodnji tog proizvoda, pojasnio je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije.

Koju prošek, sigurno, ima! Prvi zapisi o prošeku nekoliko su stoljeća stariji!

- U 16. stoljeću, dok se prosecco pod ovim imenom proizvodi tek odnedavno, kazao je Tonino Picula.

Istu uredbu u veljači je prihvatio i Europski parlament. Ostaje zadnji korak.

- Sada čekamo konačnu odluku Europske komisije, koja je za to zadužena, napomenuo je zastupnik Picula.

A dok čekaju odluku, u vinariji u Jadrtovcu, pokraj Šibenika, iskoristili su mogućnost plasmana prošeka na hrvatskom tržištu i ne obaziru se na talijanske prigovore!

- Nazivom, natpisom dajemo vjetar u leđa našim kolegama i iz udruženja Vina Dalmacije i iz Europskog parlamenta. Da napokon taj proces privedemo kraju, kazao je Juraj Sladić, direktor vinarije u Jadrtovcu.

Novinar Dominik Strize o borbi za prošek, koja se nastavlja, u Splitu je razgovarao s vinarom Ivicom Kovačevićem.

Iako su proseko i prošek dvije potpuno različite stvari, došlo je ipak do smanjenja proizvodnje prošeka, posebno bivšeg, a sve je objasnio vinar.

- Hrvatska nikad nije imala veliku proizvodnju originalnog prošeka, onog što mi zovemo pravog prošeka, odnosno onog prošeka koji se radi po sadašnjoj specifikaciji. Došlo je do smanjenja proizvodnje onog patvorenog prošeka koji se radio uz dodatak šećera i koji se prodavao u litrenim bocama s cijenom oko 30-40 nekadašnjih kuna. Taj prošek je maknut kad je napravljena specifikacija za današnju proizvodnju prošeka i u biti od te specifikacije je krenula priča i borba prema Europskoj komisiji za priznavanje te specifikacije kao zaštitu tradicionalnog izraza prošeka na razine Europske unije, pojasnio je Kovačević.

I to je zapravo dobra stvar koja se je izrodila u cijeloj priči. Sada čekamo da nam priznaju da je prošek dozvoljeno ime koje smijemo koristiti.

- To je dobra stvar, ali je malo došlo do zastoja proizvodnje jer su ljudi počeli razmišljati da ga ne mogu plasirati na Europsko tržište. Sama po sebi proizvodnje je teška i skupa, a onda još u stvari niste sigurni hoćete li ga sutra moći staviti na tržište, rekao je vinar.

Rekao je da su oni čak promijenili etiketu.

- Od kada je ta zabrana napisali smo na etiketu jednostavno EX prošek. Ako se bude priznao, da prođe ta specifikacija, onda ćemo maknuti EX i bit će ponovo prošek, rekao je Kovačević te dodao kako vjeruje u pozitivnu odluku Europske komisije i da se odlučio na povećanje proizvodnje prošeka.