Poljoprivreda - Hrvatska

Inovativna rješenja za tovno govedarstvo

Mljekarama mlijeko predaje još samo 2700 mljekara. Nema mliječnih krava, ali ostale su štale pa su u njih mnogi smjestili tovna goveda. No i to je zahtjevan posao.

Kako unaprijediti tovno govedarstvo primjenom održivih i inovativnih rješenja, stočari su više doznali na Međunarodnom skupu u Čabrajima pokraj Križevaca. Uz domaće uzgajivače i stručnjake bili su ondje i uzgajivači iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, ali i stručnjaci iz Francuske.Na prigorskim pašnjacima Boško Rakić uzgaja francusku mesnu pasminu Salers već osam godina. Zadovoljan je jer za uzgoj u sustavu krava-tele ima dovoljno pašnjaka.

- Meso prodajem kod sebe. Na taj način dobivamo najveću dobit. Ne moramo kupovati, a ne moramo se o njima ni brinuti. Ogradili smo pašnjake, možete bez brige otići na mjesec dana na more ili kamo želite ako ima dovoljno vode kao što mi imamo jer tu je i potok i jezero i onda je to jedan bezbrižan uzgoj, objasnio je Boško Rakić iz Čabraja.

Kaže kako je uzgoj ove pasmine idealan i za njegov seoski turizam.

- Gosti su zadovoljni, ujedno nam služe kao atrakcija našim gostima koji poslije svakog finog ručka prošeću i gledaju i stoku i pašnjake, rekao je Rakić.

I u susjedstvu je uzgoj u sustavu krava-tele nakon što je dugogodišnji proizvođač mlijeka Ranko Božović odustao od mljekarstva.

- Puno je lakše i mislim da smo sad slobodni. Možemo ići kamo želimo, nismo obavezni 24 sata biti tu, kao što smo bili kod muznih krava oko čega je mučenje i obaveze velike. Telenja su u redu, nema se tu što, to one same. Prirast je dobar, imaju dobru pašu, imaju dobro sjeno. Tovimo za dalje, ne prodajemo malu telad. Nešto junica i bikova ostavljamo za sebe, nešto prodajemo, rekao je Ranko Božović iz Čabraja.

A kako poboljšati rezultate u uzgoju u sustavu krava-tele primjenom novih tehnologija na radionici sufinaciranoj iz eurospkog programa ruralnog razvoja mogli su čuti okupljeni stočari od uglednih predavača. Stigli su i gosti iz susjedstva koji su francusku mesnu pasminu počeli uzgajati nakon suradnje s hrvatskim stočarima.

- S telenjem nemamo ništa, one same svoje obave. Na gospodarstvu nemam nijednog radnika. Farma se nalazi na 120 hektara pašnjaka i ograđena je električnom strujom tako da se oni sami o sebi brinu. Imam 500 goveda Salersa bez ijednog radnika, istaknuo je Miroslav Gabrić iz Bačkih Vinograda u Srbiji.

Pasmina se posljednjih godina proširila u Hrvatskoj zahvaljujući upornom radu organizatora radionice, hrvatskog uzgojnog udruženja Salers koja je od prvih dana pazila na genetiku.

- Danas smo u prilici da izvozimo rasplodna grla u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo. Pripremamo prvi izvoz za Sloveniju i Crnu Goru. To je na neki način posljedica dugogogdišnjih ulaganja u marketing i na kraju na popularizaciju pasmine gdje stočari, bilo početnici ili tradicionalni, nalaze interes i to je ono što nas posebno veseli, izjavio je Mirko Devčić, predsjednik hrvatskog uzgojnog udruženja Salers Croatia.

No u udruzi smatraju da je broj od 80-ak stočara koji u 17 županija uzgajaju ovu mesnu pasminu premali i da se može povećati.

- Ne možemo biti zadovoljni s brojem jer on može biti puno veći, osobito za one ljude koji su do sada prestali proizvodnju mlijeka, a ovdje vide nove šanse i mogućnosti. To i je cilj ove radionice - da približi nove tehnologije, da bude dovoljno stimulirajuće i motivirajuće, rekao je Devčić.

A da ima onih kojima je ovaj uzgoj motivirajući potvrđuju i neki od učenika Srednje gospodarske škole iz Križevaca koji su s profesorima bili na radionici.

- Završavam trenutačno Srednju gospodarsku školu i čekam da to završim da se doma vratim na gospodarstvo. Imam 35 hetara zemlje, također imamo 27 krava u sustavu krava-tele. Iskustva su odlična, najmanje brige. Površinu ne moramo kositi, krava sve to obavi, dodamo malo sjena, pojasnioa je Lana Butorac, Gornje Plavnice.

Uzgoj u Hrvatskoj pohvalili su gosti iz Francuske među kojima i direktorica grupe Salers evolution.

- Moji roditelji imaju 210 Salersa od ukupno 10.000 koliko je upisano u registar naše udruge. Odabrali smo ga zbog jednostavnosti uzgoja, telenje obavljaju same, majke brinu o teletu s dovoljno mlijeka tako da nije potrebna dodatna prihrana. Dobije se jedno tele na godinu. To je robusno autohtono govedo koje 10 sati neprekidno može ići u potrazi za hranom i ima dobar prirast, navela je Juliette Rodde, direktorica Groupe Salers evolution.

I u Francuskoj traže odgovore na pitanja kako motivitati mlade da ostanu u stočarstvu.

- Ima mladih koji su u stočarstvu, no naš je cilj privući ih još više jer je poražavajući podatak da će 50% ljudi koji se danas bave stočarstvom za 10 godina otići u mirovinu. Stoga i u školama i na svakom mjestu predstavljamo prednosti ovog uzgoja kako bi privukli mlade, istaknula je Rodde.

- Manjak pašnjaka ograničavajući je faktor za mnoge mlade koji bi se željeli širiti u ovome poslu na stada od 200 i više goveda. Prosjek gospodarstava je oko 80 goveda upravo zato jer imaju zemljišta kojima mogu osigurati prehranu tog broja stoke, rekao je Olivier Andrieu, potpredsjednik Groupe Salers.

Francuska, koja je s 18 milijuna goveda vodeća u europskom stočarstvu, itekako pazi na organiziranje tržišta jer govedarstvo zapošljava pola milijuna ljudi pa su svi okupljeni pod kapom jedne zajedničke udruge.

- Svi zajedno razgovaramo u sektoru - proizođači, mesari, distributeri, trgovci, potrošači, svi su oko stola. To je stvarna snaga, svi razgovaramo zajedno u isto vrijeme o istom cilju da idemo brzo, možda i sporije, ali zajednički. To je glavni zadatak i snaga u Francuskoj, objasnio je Alexsandre Chedeville.

A u Hrvatskoj - cilj je bolje se organizirati, privući nove uzgajivače i iskoristiti pašnjake uz primjenu svjetski poznatih suvremnih metoda kako bi se ne samo povećao uzgoj već i zadržalo stanovništvo u ruralnim područjima.