Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Iz kojih zemalja BiH uvozi žive životinje?

Naime, kako stoji u njihovim podacima, u toku 2023. godine uvezeno je životinja u vrijednosti od 88.906.885 KM, što je u odnosu na 2022. godinu više za oko 13 miliona KM.

"Među njima su konji, magarci, mazge i mule, kao i sve vrste goveda, svinja, ovaca, koza, domaća perad vrste Gallus domesticus, patke, guske, ćurke i biserke, te ostale žive životinje", navode iz UIO.

Kako ističu, najviše je uvezeno goveda, i to u vrijednosti od 53.341.602 KM, a uvoz ove vrste životinja najdominantniji je bio iz Srbije, i to 12.933.789 KM.

"Pored goveda, uvozili smo i ovce i koze čiji je uvoz u toku prošle godine iznosio 15.168.376 KM, što je za skoro pet miliona više u odnosu na 2022, kada je uvoz iznosio 10.858.697 KM", navode iz UIO, dodajući da je najviše uvoza ovih životinja bilo iz Srbije.

Takođe, prošle godine smo uvozili i svinje, i to u vrijednosti od 13.438.032 KM, a najviše uvoza je bilo iz Danske - 6.991.403 KM.

Zemlje iz kojih su životinje stigle u Bosnu i Hercegovinu pored navedenih su i Mađarska, Hrvatska, Francuska, Rumunija, Sjeverna Makedonija te Češka.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je za "Nezavisne novine" da se na problem uvoza ukazuje unazad dvije decenije.

"Činjenica je da smo mi postali izuzetno interesantno tržište za Evropsku uniju, kao i za sve druge zemlje, kada je riječ o poljoprivredi i prehrambenim proizvodima. Takođe, visoke brojke kada je u pitanju uvoz nama govore da naša poljoprivredna proizvodnja ne može da se nosi sa tako nelojalnom konkurencijom", kazao je Marinković.

Kako je rekao, poljoprivrednici u Evropskoj uniji su imali značajne subvencije kojima niko od poljoprivrednika iz Bosne i Hercegovine nije mogao stati na crtu.

"Ono što je veliki apsurd, a mi smo inače zemlja apsurda, je to da mi imamo ono za čim svi vape, a to je tržište. Ma koliko ono bilo malo za Evropsku uniju i za neke velike zemlje, ipak je interesantno", kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, tržište BiH je prepušteno strancima.

"Po uvozu vidimo da se oni bore za naše tržište, a mi smo njima to prepustili i dobili to što smo dobili", kazao je Marinković te dodao da se ovakva situacija može očekivati i u budućnosti.

"Dok god se političari u BiH ne osvijeste i ne uvedu zaštitne mjere, koje su apsolutno dozvoljene međunarodnim ugovorima, možemo očekivati isto stanje kao što je i trenutno", kazao je Marinković.

Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika FBiH - Tuzlanski kanton, istakao je za "Nezavisne novine" da je glavni krivac za ovoliki uvoz u Bosnu i Hercegovinu upravo država.

"Podsticaji koje imaju poljoprivrednici su veoma mali, ljudi su prepušteni sami sebi. Mi o tome pričamo godinama, ali niko nas ne čuje. Glavni problem je taj što na nivou BiH nema ministarstva poljoprivrede", kazao je Hasanović.