Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Jagma za prasićima, farme tovljenika sve praznije

Ispričao je ovo za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić navodeći da na području Gradiške i Laktaša novih slučajeva bolesti nije bilo duže od 20 dana.

- U Posavini se nažalost intenzitet širenja kuge pojačava, a u Bijeljini ne popušta, ne dešava se ništa nabolje. Semberija će u potpunosti ostati bez svinja, pa tamo je već oko 40.000 životinja ubijeno. To je ogromna brojka. Bolest je uzela maha, raširila se po divljim životinjama, insektima, psima, mačkama, a to se desilo jer su mjesec dana skrivali da se kuga pojavila i sada nemaju rješenja - tvrdi Maljčić.

Dodaje da su mjere koje su im omogućile da se riješe viška prasića u Lijevču polju i te kako urodile plodom.

- Nastavljamo sa prodajom prasića koji pristižu i to po strogim mjerama. Farme smo maksimalno izolovali, čak ni sami vozilima ne ulazimo u dvorište i u globalu smo zadovoljni što nam je omogućeno klanje i pečenje prasadi, jer da se radilo po evropskom sistemu prošli bi kao bos po trnju.

Negativna strana brze prodaje prasića je ta što je tov sada na veoma niskom nivou i što se tovilišta slabo pune. Em se ljudi slabo usuđuju da tove, em je velika potražnja za prasićima za pečenjare - rekao je Maljčić.

Takva situacija, prema njegovim riječima, dovešće do deficita tovljenika pred zimu i tradicionalni krmokolj.

-  Prasići su već sada jeftiniji od tovljenika, što se rijetko dešava. Mlada prasad koštaju 5,30 KM po kilogramu žive vage, a tovljenici 5,50 maraka. Pred kraj godine te cijene će zasigurno eksplodirati. Prasići će pred Božić biti još skuplji nego ove godine kada su koštali i po 12 KM po kilogramu žive vage - istakao je Maljčić.

Da se tov smanjuje potvrdio je i uzgajivač svinja iz sela Rogolji kod Gradiške Dragiša Cvjetinović. 

-  Mnogi farmeri su odlučili da ne hrane životinje, već da ih prodaju dok su male. I sam sam smanjio tov za 30 odsto u odnosu na period prije pojave bolesti, prije svega da smanjim rizik, jer što je manje svinja na farmi manja je i šansa da se pojavi bolest. Trenutno u tovu imam oko 400 svinja koje isporučujem starim kupcima, a prihvatili smo i nekoliko novih iz Hercegovine i Foče. Oni su se ranije snabdijevali iz Bijeljine, što je nama sada pojačalo potražnju, ogroman je pritisak na Lijevče - naveo je Cvjetinović.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Savo Bakajlić kaže da je stočni fond u Semberiji gotovo pa uništen, te da će se ozbiljnije posljedice toga osjetiti tek na proljeće.

- I dalje svakodnevno imamo pojavu dva, tri nova žarišta. Kuga je prešla u sela gdje ima najviše stoke i gdje je zemlja najplodnija. Izgleda da ćemo morati doći do nule što nije nimalo dobro po domaću poljoprivredu, sela i narod koji će platiti ceh. Zatajili su svi, od struke do inspekcije. Radi se laički, nema nikakvog reda i pravila na terenu, radi ko šta stigne. Jedni kolju svinje, drugi ubijaju, a ponašanje nakupaca je tek posebna priča - navodi Bakajlić i dodaje da tovljenika u Semberiji ima izuzetno malo i da tržište po tom pitanju ne može računati na njih.

Radna snaga

Mišo Maljčić kaže da ogroman problem predstavlja nedostatak radne snage na farmama.

- Prvi muku mučim s tim, ne znam više šta da radim. I oni koji bi radili traže 2.000 maraka platu i prijavu. Ne znam gdje više vodi rast plata, plus što pad cijena žitarica uopšte ne prati pojeftinjenje stočne hrane – dodao je Maljčić.