Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Klimatske promjene i lažni med najveći problem pčelara

Kako navode, potrošači imaju sve manje prilika da kupe pravi med, dok pčelari imaju smanjene mogućnosti da prodaju dobijene pčelinje proizvode zbog nelojalne konkurencije falsifikata.

"Smatramo da svi zajedno moramo hitno da radimo na uklanjanju falsifikata meda sa tržišta. Potrošačima meda se mora obezbijediti pravi pčelinji med sa svim benefitima koje sa sobom nosi za vitalnost i zdravlje ljudi. Falsifikati su samo šećer i ništa drugo, čak u sebi mogu imati štetne materije po zdravlje", navode iz EBA.

Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, rekao je za "Nezavisne novine" da su pčelari u Srpskoj početkom ove sezone imali prave klimatske ekstreme, a baš kao i evropsko tržište, ni BiH nije izuzetak i susreće se sa problemom patvorenog ili lažnog meda.

"Imali smo najtopliji februar i mart, pa smo onda imali zahlađenje baš kada je došlo do cvjetanja prvih medonosnih biljaka, prije svega tu mislim na najozbiljniju pašu na našem području, a to je bagrem. Za razliku od prošle godine, jeste malo bolje, ali vrijeme nam nikako ne idu naruku. Sve je nekako poranilo, tako da pčele nisu bile baš u najboljoj kondiciji i nisu mogle da maksimalno iskoriste pašu kako bi trebalo u nekim normalnim vremenskim uslovima", priča Barašin.

Prema njegovim riječima, Savez udruženja pčelara Republike Srpske je jedan od inicijatora i osnivača Evropskog pčelarskog saveza i kroz zajedničke aktivnosti pokrenuli su kampanju koja ima za cilj da ukaže na probleme sa kojima se pčelari susreću, a to su falsifikovani med i trovanje pčela pesticidima.

"Sav patvoreni med koji dolazi u Republiku Srpsku ne pada sa neba, on upravo dolazi iz Evrope na naše tržište. Danas je to jako teško kontrolisati, ali analize koje mi radimo, iako su jako skromne, pokazuju ozbiljnu količinu patvorenog meda na tržištu, što možemo vidjeti i po nerazumnim cijenama po našim marketima koji med prodaju ispod proizvođačke cijene", kaže on.

Dodaje da Evropski pčelarski savez, kao i Savez udruženja pčelara RS, stalno apeluje da se med kupuje od lokalnih pčelara.

"Svi jednostavno možemo dati svoju podršku kupovinom lokalnog meda od lokalnih pčelara. Na taj način kupujemo sigurno zdrav proizvod, a dajemo i podršku lokalnom pčelaru, ali i drugim poljoprivrednim proizvođačima, jer dobro znamo da poljoprivrede bez pčela nema. Pčele oprašuju više od 80 odsto biljnih kultura, a za svaki treći zalogaj koji mi stavimo u usta treba da zahvalimo pčelama, jer su najveći oprašivači na planeti. One su trenutno ugrožene i nisu u mogućnosti da opstanu bez pčelara i podrške pčelarima", kaže Barašin.

S obzirom na to da se ovogodišnji Svjetski dan pčela obilježava pod motom "Pčela u saradnji sa mladima" Barašin napominje da mladi često ulaze u svijet pčelarstva, ali i još brže izlaze.

"Zajedno sa Udruženjem pčelara Višegrada zajednički smo obilježili 20. maj, gdje promovišemo i akciju 'Za pčele spas, dobrobit za sve nas', čime smo ozvaničili početak sadnje 10.000 medonosnih sadnica, i na taj način pokušavamo da omogućimo i pčelama i pčelarima da dođu lakše do pčelinje paše kako bi im bio lakši rad sa  pčelama. Mladima moramo omogućiti da žive i rade od ovog posla, jer pčelarstvo je izuzetno težak i naporan posao, a tržište je dosta neuređeno, a i klimatske promjene nam ne idu naruku", smatra Barašin.

Da je potrebno mlade što više obučiti o pčelarstvu, potvrđuje u razgovoru za "Nezavisne novine" Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" iz Trebinja, koje broji više od 200 članova i 15.000 pčelinjih društava.

"Sa ponosom kažemo da smo posljednjih pet-šest godina napravili sjajne rezultate i svake godine realizujemo neki međunarodni projekat na opšte dobro svih pčelara našeg udruženja. Imamo mnogo mladih zainteresovanih za pčelarstvo i u toku je upravo sprovođenje škole za mlade pčelare početnike koju izvode eminentni stručnjaci iz Srbije", kaže Ninković i napominje da je edukacija jako bitna za buduće pčelare, jer su greške u pčelarstvu jako skupe.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, za "Nezavisne novine" kaže da bez pčela nema života.

"Mislim da dolazi vrijeme pčele i da pčelarstvo ima budućnost, a najveći neprijatelj pčela je upravo čovjek sa slabom brigom prema okolišu i prirodi, i prskanjem pesticida. Ljudi sve rade protiv pčele, a one su vijekovima opstale i adaptirale se. Moja filozofija je da se kupuje med od pčelara, a ne nakupaca. Čovjek ne prodaje samo med, nego i svoj karakter, svoju ličnost i svoju dušu i nezahvalno je varati nemoćne, mlade i stare. To mogu samo pojedinci, to nisu pčelari", zaključio je Sejo.