Poljoprivreda - Hrvatska

Ljekovito bilje: Potencijali golemi, ali nedovoljno iskorišteni

Potencijali su golemi, ali nedovoljno iskorišteni. Stoga su u triljskoj Ustanovi za istraživanje i širenje znanja pokrenuli projekt vrednovanja aromatičnog bilja i kreiranja novih inovativnih proizvoda. Tržište zdrave i funkcionalne hrane obogatit će novi aromatični sirevi i farmaceutski i kozmetički proizvodi. 

Daleko od gradske vreve, u vrletima Kamešnice, na gotovo tisuću metara nadmorske visine, smjestile se - Voštane. Ljuti krš nije ostavljao previše izbora pa su se mještani bavili stočarstvom i obradom rijetkih poljoprivrednih površina. A dok su dušu krijepili mirom i tišinom, tu i tamo proparanom cvrkutom ptica i zviždukom studenoga vjetra, tijelo su liječili - pripravcima od samoniklog bilja.

- Svako drugi tjedan na stolu je druga vrsta čaja. Ne smiješ puno isti čaj uzimati jer organizam ne može to podnijeti. Recimo gospinu travu - ne smiješ nego jednom tjedno. Kadulju ne smiješ puno - tko će te najesti. Kad te boli glava, uzmi vrisak i kadulju i skuhaj čaj. Sve ima svoje zašto, govori don Ante Čipić, Voštane.

Ali - to ne zna svatko! Pa su se stručnjaci sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša upustili u ekozemljopisni pregled i etnobotanička istraživanja dalmatinskoga zaleđa.

- Cilj je bio protekle tri godine ući doslovno u svako selo, napraviti što više intervjua i tražiti baš najstarije stanovništvo koje posjeduje to znanje. Oni bi nabrojali po 50 vrsta bilja koje danas beru i koriste. Imaju antibakterijska svojstva, antivirusna, djeluju za imunitet dobro, kaže Tonka Ninčević Runjić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split.

- Mi smo popisali prostor na kojem su rasprostranjene, prikupili smo uzorke da bi napravili procjenu populacije na određenom prostoru, opisali morfološki, analizirali smo njihove genetske i kemijske profile da bi utvrdili postoje li specifičnosti, pojašnjava Mira Radunić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split.

Bilo da je riječ o voćkaricama ili ljekovitom i aromatičnom bilju.

- Na ovom području imamo tri vrste vriska, ima jako puno trave ive, kadulje jako velika staništa, nešto niže smilja, gospine trave, majčine dušice se može pronaći, kaže Ninčević Runjić.

- Glog, rosa canina odnosno šipurak su nekako od tih voćnih vrsta najrasprostranjenije, a od ostalih ovisi, neke su rasprostranjenije na većim nadmorskim visinama kao što su mukinje, brekinje, inače srodnici naše oskoruše, dok neke imamo u nizinskom području. Naravno nismo uspjeli sve vrednovati. Naša bioraznolikost je velika, dakle, da tu ima prostora i za neku daljnju budućnost, kaže Radunić.

Inovativni proizvodi visoke kakvoće naime, itekako se cijene, i sve su traženiji. A triljska ustanova za istraživanje i širenje znanja u području prehrane i zdravlja, s partnerima razvija - čak 15 novih.

- Zapravo će to biti pet sireva kojima će biti dodani ekstrakti aromatskog bilja s naših područja, a isto tako moramo izbaciti 10 prototipova vezanih za farmaceutsku industriju, kaže Ivan Šušnjara, v.d. ravnatelja Ustanove CEKOM 3LJ.

Od polučvrstih i čvrstih do tekućih pripravaka te dodataka prehrani.

- Primjerice od ekstrakta smilja izradit ćemo hidratantni serum za lice, umirujući gel u koji ćemo staviti ekstrakt lavande koja je veoma popularna na našem podneblju, potom kapsule s antioksidativnim djelovanjem u kojem će biti ekstrakt rose canine odnosno ploda divlje ruže te tekući dodatak prehrani s elektrolitima u koji ćemo staviti ekstrakt bosiljka, opisuje Erna Knežević, farmaceutkinja suradnica u laboratoriju Ljekarne SDŽ-a.

Samonikloga. A, bude li sve prema planu, i onoga iz uzgoja.

- Imamo sitne parcele - na njima ozbiljno se baviti ratarskim kulturama je igra bez granica. Nemoguća misija. Mi smo prepoznali da bi na tim malim površinama sjetvom i sadnjom tih biljaka, tom bilju mogli dati dodanu vrijednost, kaže Šušnjara.

- Na ovom području nema teške industrije dakle, proizvodi se mogu plasirati kao ekološki, organski. Isto tako u turizmu se može neki krajnji proizvod napraviti od toga, mislim da se cijelo to iskustvo može plasirati, i turistima i domaćima, cijeli jedan doživljaj. Sami OPG-ovi bi mogli odraditi veliki posao, ističe Ninčević Runjić.

Dobit je, tvrde zajamčena. A ulaganja kažu - prihvatljiva.

- Samoniklo voće nema u pravilu nekih značajnih bolesti i štetnika, znači praktički raste u divljini, daje ogromne količine ploda bez gnojiva i bez ičega znači. Po meni bavljenje ovakvom proizvodnjom bi bilo vrlo, vrlo isplativo, smatra Radunić.

I - višestruko korisno! Razvoj i rast malih OPG-ova i poduzetnika potaknut će, uvjereni su, i demografsku obnovu. Pa je svaki cent uložen u izgradnju i uređenje objekata te nabavu skupocjene opreme i više nego opravdan. Projekt je vrijedan više od 9 i pol milijuna eura, a sufinancirala ga je i Europska unija.