Poljoprivreda - Hrvatska

Mljekarstvo je postalo Sizifov posao

Među rijetkim preživjelim mljekarima grubišnopoljskog kraja obitelj je Zalabak. Imaju 100 krava od kojih je više od polovine na mužnji. Robert s bratom nastavlja očev posao.

- Obveze su sve veće i veće, umjesto da dolazi do rasterećenja papirologije, dolazi nam samo do opterećenja. Mljekarstvo je u vrlo kritičnom stanju, svaki dan se farme gase. Proizvodnja je upitna jer cijena mlijeka ne prati cijene ulaza i ostalih sirovina, kaže

Robert Zalabak, Gornja Rašenica.

Još prije 20 godina Hrvatska je imala 60 tisuća isporučitelja mlijeka, a sada je ova obitelj među samo 2560 koliko ih je opstalo. I za Robertova oca Vladu mljekarstvo je Sizifov posao.

- Mlijeko je utopija! Dokad? To sve zavisi od nasljednika. Mi ih imamo, mnogi ih nemaju. Dok njima ne prelije kap vode preko čaše, vjerojatno će to ostaviti, kaže Vlado Zalabak, Gornja Rašenica.

Sinovi su smanjili broj krava za 30 posto. Mljekarstvo gotovo ne ostavlja slobodnog vremena.

- Puno je lakše ratarstvo. Znači mi smo se prebacili, 50 posto proizvodnja mlijeka , 50 posto ratarstvo, a sada ako se ovako nastavi, ići ćemo na čisto ratarenje, ističe Robert Zalabak.

Hrvatska Vlada u veljači je donijela program oporavka mljekarstva do 2030., vrijedan 600 milijuna eura. No proizvođači sumanjaju u provedbu.

Ni u susjedstvu na velikoj farmi s čak 500 krava od kojih je 200 na mužnji i to s čak tri robota Vlado Sabo ne vjeruje u oporavak.

- Nema mladih ljudi, sve je staro, sela su prazna. Gotovo je. Ostala su samo četiri mljekara, nema nitko ni stoku ni ništa, za par godina sve će biti prazno, kaže Vlado Sabo, Gornja Rašenica.

I u drugim je zemljama Europske unije mljekarstvo u padu, no mi smo uvjerljivo najlošiji pa sada moramo uvoziti čak 60% mlijeka, a farme koje se zatvore gotovo se nikad više ne otvaraju.

DZS: Pala količina prikupljenog mlijeka

Prema podacima DZS-a, lani je prikupljeno i manje ovčjeg i kozjeg mlijeka. Tako je ovčjeg mlijeka prikupljeno 1.781 tonu ili 20,2 posto manje, a kozjeg mlijeka 3.145 tona ili 11,6 posto manje.

Statistički podaci o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuju da je lani proizvodnja konzumnog mlijeka (mlijeka za piće) pala za devet posto, na 252.898 tona.

Pala je i proizvodnja vrhnja, za 1,1 posto, na 32.114 tona, maslaca, za 18,8 posto, na 3.388 tona, kravljeg sira, za dva posto, na 32.574 tone te ovčjeg sira, za 8,6 posto, na 202 tone.

Istodobno je porasla proizvodnja kozjeg sira, za 52,9 posto, na 208 tona te fermentiranih proizvoda (jogurti, napici od jogurta i dr.) za 3,1 posto, na 92.851 tonu.

DZS podatke o godišnjoj proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda preuzima od Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu - Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM).

U Hrvatskoj djeluje 40-ak mljekara za koje SLKM analizira otkupljeno mlijeko i od kojih prikuplja podatke o proizvodnji, a obuhvaćene su industrijske i registrirane male mljekare.