Poljoprivreda - Hrvatska

Može li digitalna poljoprivreda spasiti hrvatsku proizvodnju hrane?

Dok druge države, sa razvijenom poljoprivredom, sve brže razvijaju i uvode te nove tehnologija, hrvatska poljoprivreda stoji sa strane i bilježi sve lošije rezultate u proizvodnji, što pokazuju podaci koje statistika povremeno objavljuje. Iako se puno priča o digitalizaciji, u praksi očito stvari ne idu tako brzo, što zbog ogromnog novca koji je potreban za digitalizaciju, ali očito i mentaliteta koji i dalje nije spreman na prihvaćanje novih znanja, nego nastavljamo proizvoditi na tradicionalan, neučinkoviti i neproduktivan način.

Ažurne, strukturirane informacije direktno s polja i farmi omogućavaju ispravno donošenje odluka s ciljem ostvarivanja efikasne, profitabilne, održive poljoprivredne proizvodnje. Te tehnologije, ali i znanja, danas nisu široku dostupne hrvatskim poljoprivrednicima. Tehnologije kao što su umjetna inteligencija, robotika, internet, 5G mreža, blockchain i super računala imaju potencijal učiniti poljoprivredu učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je to danas.

Prema nedavnim procjenama sa jedne poljoprivredne konferencije, danas se u Hrvatskoj nešto više od deset posto poljoprivrednih proizvođača služi digitalnim sustavima upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, a u razvijenim je zemljama taj udio daleko veći. Naime, gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača u razvijenim EU poljoprivrednim zemljama koristi se nekim digitalnim sustavima, a 30-ak ih se posto služi informatičkom tehnologijom i svoje podatke vodi s pomoću nekog alata, primjerice, Excela.

Podaci pokazuju, kako se samo 30 posto poljoprivrednika razvijenih agro država uopće ne koristi digitalnim tehnologijama nego se i dalje služi tradicionalnim metodama praćenja podatka o svojoj poljoprivrednoj proizvodnji ili ih uopće ne prati. Prema Izvješću o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) 2020., u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima tek 25. mjesto među državama članicama EU-a.

Hrvatska danas osim preko brojnih EU fondova ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz europski fond Next Generation, odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO), koji osigurava znatna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Sve ove mogućnosti trebale bi utjecati na povećanje digitalizacije i utjecati na razvoj poljoprivrede.

Revolucija u proizvodnji

Hrvatski poljoprivredni stručnjaci se slažu kako danas digitalne tehnologije imaju ogroman potencijal da znatno unaprijede poljoprivredu i uvedu revoluciju u proizvodnji te mogu pomoći poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije i tako znatno povećaju svoju produktivnost.

Na temelju digitalnih tehnologija i podataka hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka, povećati ekološku učinkovitosti, što je danas, s aspekta obveza koje proizlaze iz novih EU zelenih politika, od presudnog značenja za poljoprivrednike, ali i za državu, koja mora mjeriti sve parametre onečišćenja, a koji se moraju smanjiti u skladu sa Zelenim strategijama.

Nadalje, istraživanje, inovacije, gradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i digitalizacija procesa proizvodnje danas se financiraju iz brojnih EU fondova i kroz razne inovativne financijske inicijative poput programa Obzor, ili Horizont. Hrvatska ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz Program oporavka i otpornosti, koji osigurava znatna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede, a ta sredstava mogu znatno pridonijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi.

“Hrvatska poljoprivreda znatno zaostaje u tehnološkoj opremljenosti i u upotrebi digitalnih alata. Dio uzroka niske produktivnosti hrvatskih poljoprivrednika je upravo i u nedostatku pristupačnih podataka i informacija potrebnih za pametno upravljanje i unaprjeđivanje proizvodnje, kao što su pravovremeno planiranje aktivnosti, korištenje održivih agrotehničkih praksi te osiguranje sljedivosti i povećanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda radi povećanja prihoda”, pokazala je i jedna analiza konzultantske tvrtke Smarter.

Digitalizacija posao proizvodnje hrane čini privlačnijim mlađim generacijama, a nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost kako se proizvodi hrana. Osim poljoprivrede, digitalne tehnologije su i ključ da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima smanjujući probleme udaljenosti od velikih gradskih središta, ističe se spomenutoj analizi.

Ubrzati generacijsku obnovu sela

Za potpuno i efikasno korištenje digitalnih alata najveća je prepreka što su hrvatski poljoprivrednici uglavnom starije životne dobi te su slabo educirani i informatički pismeni. Znatnije korištenje digitalizacije ovisi i o snažnoj podršci savjetodavnih službi i bržoj generacijskoj obnovi u poljoprivredi. Kao i sve suvremene tehnologije, digitalne su tehnologije skupe i često nepristupačne širom krugu poljoprivrednika, zbog čega je potrebno olakšati financiranje nabave takvih rješenja.

Ono što je ključno je imati sustave koji su kompatibilni, mogu se lako koristiti te da se omogući maksimalan pristup i korištenje svih dostupnih javnih podataka. Najučinkovitije rješenje bilo bi da se za sve poljoprivredne proizvođače, bez obzira na veličinu, omogući korištenje jedinstvene nacionalne informatičke platforme preko koje će se osigurati uvođenje digitalnog upravljanja proizvodnjom.

Tako bi se osigurala primjena i kontrola postizanja ciljeva strategije Od polja do stola. Digitalizacijom javnih usluga Hrvatska želi iste učiniti dostupnijim poljoprivrednicima radi smanjenja administrativnog opterećenja, dok se razvojem sustava pametne
poljoprivrede namjerava pružiti poljoprivrednicima, središnje mjesto s dostupnim podacima potrebnim za planiranje poslovanja i unaprjeđenja proizvodnje. S druge strane razvoj sustava sljedivosti trebao bi pridonijet prepoznatljivosti i povećanju dodatne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda.

Preko 10 milijuna eura za digitalizaciju

Očekivani rezultati digitalizacije u Hrvatskoj, koju je započela država, su povećanje poljoprivredne proizvodnje, osiguranje kvalitete i sljedivosti poljoprivrednih proizvoda te osiguranje primjene agronomskih praksi dugoročno održivih za klimu i okoliš.

“Digitalne tehnologije imaju potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu, a Hrvatska je kroz digitalnu transformaciju poljoprivrede predvidjela u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) odvojiti značajna sredstva kako bi se digitalizacija potaknula i donijela napredak. Kroz NPOO su planirane investicije u digitalizaciju poljoprivrede vrijedne preko 10 milijuna eura, a ta bi se sredstva trebala i povećati. Investicije su podijeljene u tri osnovna stupa – digitalizacija javnih usluga, pametna poljoprivreda te uspostava sljedivosti od polja do stola. Ova sredstava trebala bi značajno doprinijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Iz Ministarstva ističu kako su svi procesi već i ranije započeti i do njih bi se došlo i bez NPOO-a, no on je bio prilika da se konkretiziraju i integriraju. Ističu kako je u Hrvatskoj i dalje veliki problem i glavna prepreka starosna struktura nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), zbog čega je potrebno više motivirati mlade da se bave poljoprivredom i preuzimaju obiteljska gospodarstva.

Digitalizacija u poljoprivredi, prema mišljenju stručnjaka, nadomjestit će nedostatak radne snage u određenim područjima, ubrzati određene procese i uz novac iz EU fondova i potpora iz proračuna privući će mlade da se bave poljoprivredom. Sredstava ima, a život u ruralnim zajednicama može uz i pomoću drugih investicija, poput onih u komunalnu i poduzetničku infrastrukturu, biti takav da neće postojati granica između kvalitete života u ruralnim i urbanim sredinama.

U Ministarstvu očekuju da će digitalizacija poljoprivrede pridonijeti ostvarenju vizije hrvatske poljoprivrede – proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Jedan od ključnih ciljeva digitalizacije je poboljšanje pristupa brzom, širokopojasnom internetu, što može pridonijeti privlačnosti ruralnih prostora za život i premošćivanju jaza između ruralnih i urbanih područja. A upravo će učinkovita poljoprivreda i njezina konkurentnost ovisiti o digitalnim rješenjima.

Transformacija, ali i opstanak poljoprivredne zajednice ovisi o digitalnim rješenjima koja već danas učinkovito pružaju potporu poljoprivrednicima u boljoj učinkovitosti i efikasnosti upravljanja. Pametna sela, primjerice, predstavljaju novi koncept, a za sve to potrebno je educirati i informirati se kako bi hrvatska poljoprivreda bila konkurentnija u budućnosti.

Na žalost, Hrvatska još uvijek nema niti na fakultetima snažne katedre za digitalnu poljoprivredu, zbog čega su, među ostalim, nužne i korijenite edukacijske promjene na području digitalne poljoprivrede koja ovisi o multidisciplinarnosti, povezivanju i razumijevanju ali i učenju. Digitalizacija u poljoprivredi danas u najvećoj mjeri postoji u velikim tvrtkama i kod mladih proizvođača, ali se očekuje da će se to iz godinu u godinu proširivati i na sve druge poljoprivrednike.

Strizivojna – Prvo digitalno selo u RH

Hrvatskoj zato treba ogledni primjer kako modernizirati poljoprivredu. Tijekom proljeća u Osječko-baranjskoj županiji, točnije u općini Strizivojna, pokrenut je projekt Strizivojna – prvo digitalno selo u Hrvatskoj, gdje je tijekom lipnja krenula i konkretizacija odnosno obavljana je sjetva pokrovnih usjeva (djetelinsko travnate smjese) putem drona na 50 hektara kod 6 poljoprivrednika, koji su dio ovog zanimljivog i za sve druge poljoprivrednike poticajnog projekta.

Radi se o sjetvi pokrovnih usjeva, DTS-a (djetelinsko travnate smjese) putem drona, sa ciljem da se nakon skidanja pšenice posije novi usjev (pokrovni usjev za period između glavnih kultura), a da se sve to skupa napravi bez okretanja zemlje. Sjetvu pokrovnih usjeva obavila je tvrtka Digital Agro –partner projekta, na predviđenih oko 50-tak hektara površina kod šest poljoprivrednika koji su dio projekta.

Benefiti ove sjetve su dodatni financijski poticaji za poljoprivrednike (oko 160 eura po hektaru), manja potrošnja goriva, brzina sjetve, ekološki faktor kao i oplemenjivanje tla (povećanje humusa) i smanjivanje isušivanja tla. Prije dvadesetak dana kroz spomenuti projekt poljoprivrednicima je doniran i mineral zeolit s kojim se postižu odlični učinci u stočarskoj proizvodnji (ishrani), ali i biljnoj proizvodnji. Uz to osječki Fakultet agrobitehnički znanosti priključio se projektu, te će sa svojim stručnjacima nastojati na ovom oglednom primjeru pokazati sve što se u digitalizaciji poljoprivrede može učiniti.

Svi u Hrvatskoj se slažu kako je za učinkovitiju provedbu digitalizacije potrebno udružiti snage i znanje, te je od izuzetne važnosti, na primjeru jednog digitaliziranog mjesta u Hrvatskoj napraviti ogledni primjer, kako bi se to trebalo raditi. Nositelj projekta Strizivojna – Prvo Digitalno selo u Hrvatskoj je Poslovni dnevnik. Cilj projekta je da se tijekom godine i druge tvrtke i stručnjaci, a posebno znanstvene institucije uključe u te da se na njemu pokaže snaga znanja i umijeća, odnosno da svi zajedno pokrenemo nove procese i trendove koji su nužno potrebni hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Tehnologija danas uvelike olakšava poljoprivrednu proizvodnju, a s pomoću senzora moguće je napraviti razne analize, mehanizacija postaje brža i efikasnija, razne aplikacije pomažu u upravljanju proizvodnjom, a tu su i dronovi koji sade, prskaju, nadziru, analiziraju. Zato Poslovni dnevnik želi kroz ovaj projekt mobilizirati znanje i resurse kako bi selu učinili boljim mjesto za život i utjecali na veću i bolju proizvodnju.