Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Može li voće preživjeti vremenske oscilacije

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da visoke proljećne temperature ne pogoduju voćarima.

"Ukoliko bi ovakve temperature potrajale duže, moglo bi doći do toga da krenu sokovi iz korijena stabla prema granama i ako opet dođe do zahlađenja, može doći do oštećenja vegetacionih pupoljaka", kazao je Marinković.

Ističe da bojazan postoji, s obzirom na to da su temperatura vazduha već nekoliko dana iznad prosjeka, a i u narednim danima najavljene su visoke temperature za ovo doba godine.

"Ukoliko ne dobijemo snježni pokrivač i veće količine padavina, voćari bi mogli imati velike probleme, a samim tim i manje prinose i svakako da bi ovo mogla biti teška godina za voćare", ističe Marinković.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da zbog visokih temperatura i najavljenih toplih dana u februaru voćari ne mogu biti zadovoljni, te se nadaju da visoke temperature neće potrajati.

"Za voćarsku proizvodnju trebalo bi da oko 30 dana temperatura vazduha bude ispod 10 stepeni da bi voćke imale normalnu vegetaciju", ističe Dojčinović.

Budući da su temperature iznad prosjeka, sigurno će, navodi on, u narednom periodu biti i manje padavina, pa samim tim biće i problem sa nedostatkom vlage u zemlji.

Mirko Jokić, rukovodilac prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kazao je da većina voćnih zasada na području prijedorske regije ima dobar rodni potencijal, a voćari treba da vode računa o pravilnoj prihrani da bi tako i ostalo.

Jokić se nada da će zasadi zadržati dobar rodni potencijal i ističe da voćari treba da obave prihranu mineralnim đubrivima sa većim sadržajem fosfora i kalijuma, a manjim sadržajem azota.

"Voćari koji nisu obavili jesenju prihranu mogu to uraditi sada. Povoljan je period prije padavina koje su najavljene polovinom mjeseca", naveo je Jokić.

Savjetovao je voćarima da pregledaju rodne pupoljke i u skladu s tim odrede količine đubriva.

"Skrećemo pažnju na činjenicu da je u nekoliko proteklih godina smanjen nivo zaštite, uglavnom zbog loše otkupne cijene voća. Kao posljedica redukovane zaštite u zasadima imamo pojavu štetočina koje ranije nisu bile prisutne, kao što je štitasta vaš", objasnio je Jokić.