Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Na otkupnu cijenu soje uticaće uvoz

Ovo su prve informacije sa njiva prema riječima predsjednika udruženja poljoprivrednika.

“Mislim da soja ima solidan prinos. Njoj su ovi vremenski uslovi pogodovali. Dobar je rod zrna, prinosi će biti malo manji, ali ne previše u odnosu na prošlu godinu. Prinosi su dobrog kvaliteta”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Perica Marošević, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Orašje, istakao je da su ove godine prinosi oko 200 kg i da je rod, u odnosu na prošlu godinu, bolji.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, istakao je da je na soju ove godine uticao period vrućina, kao i vjetrovi i grad.

“Na kraju je primijećena značajna pojava takozvane smrdibube, koja je dodatno oštetila biljke. Primijećeno je, takođe, da su mahune šture na vrhovima, da postoji mahuna, ali da nema zrna”, kazao je Marinković.

Prema riječima naših sagovornika, tačna otkupna cijena nije poznata ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. U RS se spekuliše o otkupnoj cijeni od 85 i 90 feninga, dok bi potencijalna cijena za 100 kg soje u Federaciji BiH mogla biti između 80 i 90 KM.

“Cijene većinom zavise od uvoza, a mnogo manje od naših vlastitih prinosa”, rekao je Marinković.

Marošević ističe da su proizvođači “osrednje zadovoljni”, očekivali su mnogo više, ali, kako kaže, ni ovo nije loše.

“Da pšenica nije bila onako loša, vjerojatno bismo bili zadovoljni ovakvom cijenom. S obzirom na to da ovo spada u neku prosječnu godinu za soju ili malo ispod prosjeka, proizvođači nisu baš prezadovoljni”, kazao je Marošević.

Značajan gubitak stočnog fonda, prije svega svinja, uticaće na odluku proizvođača da li će se soja naći na tržištu ili će je ostaviti za vlastite potrebe.

“Vidim da će biti problematično, pogotovo zbog svinjske kuge koja je uništila svinjski fond, pogotovo u Semberiji. Jednostavno, te žitarice neće imati veliki efekat, jer ljudima su prazne farme, a svinje su najviše jele i soju i kukuruz, i ječam i pšenicu”, rekao je Bakajlić.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske istakli su da je ove godine zasijano više soje u odnosu na prethodnu godinu.

Procjena zasijanih površina sojom iznosi 5,2 hektara, dok je prošle godine ovom kulturom zasijano 4,8 hektara. Očekivani prinos po hektaru, prema podacima nadležnog ministarstva, ove godine, kao i lani, je oko 2,5 tona, navode nezavisne.