Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Nikad nije podijeljeno više rasada

U pitanju je tradicionalni uzgoj i besplatna podjela rasada koji se rade već petu godinu zaredom i, prema riječima Veselina Dutine, direktora Agrarnog fonda, u pitanju je i rekordna proizvodnja i rekordan broj zainteresovanih poljoprivrednika koji su se prijavili ranije putem javnog poziva.

"Podijelili smo rasad za 191 poljoprivrednika i za dva naša kooperanta koji su dobili nešto više količine i koji će, prema ranijem dogovoru, plodove predati Agrarnom fondu koji to prodaje preko svoje prodavnice 'Treća dob' i preko piljara", kazao je Dutina, napominjući da je podijeljeno po 50 sadnica paradajza, 50 paprike i po 10 sadnica krastavaca.

Kaže da su, prema ranijim planovima, ovaj rasad najviše i tražili poljoprivrednici, tako da je toliko rasadnog materijala i posijano.

"Ovo je jedan od naših javnih poziva za pomoć poljoprivrednicima na koji se oni najviše i prijavljuju, jer neki od njih godinama sarađuju na ovaj način sa nama i saradnja se pokazala izvanrednom jer svi dobiju prvoklasni rasad i zadovoljni su", dodaje on.

Drago Perotić je jedan od poljoprivrednika koji svih pet godina dobijaju besplatni rasad u Agrarnom fondu, kojem je, kako kaže, jako zahvalan jer je rasad dobar i uvijek ima odličan plod.

"Ja ne sadim mnogo, već samo ovo što dobijem, jer ne nosim na pijacu i ne prodajem ništa što uzgojim, već koristi moja porodica, kao i porodica moga sina, pa se trudimo da sve dobro uzgojimo kako bismo se hranili zdravo", kaže Drago.

Milimirka Đedović iz sela Vučija, kod Trebinja, je takođe prezadovoljna jer već drugu godinu koristi ovu donaciju Agrarnog fonda.

"Ne može se živjeti od jedne penzije, tako da mi ova proizvodnja povrća dobro dođe, jer nešto i prodam. Osim paprika, paradajza i krastavaca, na pijacu nosim i tri vrste boranije koju proizvedem, kao i tikvice, te drugo povrće i to mi dobro dođe", kaže ona.

U rasadnicima Agrarnog fonda se proizvode i sadnice smokve i nara, koje proizvode cijelu godinu i dijele zainteresovanim poljoprivrednicima, a trenutno ih imaju preko 5.000, iako se još uzgajaju.

I ove godine su učenici poljoprivrednih smjerova Centra srednjih škola iz Trebinja u sklopu praktične nastave bili uključeni u proizvodnju ovog rasadnog materijala.