Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Pesticidi zaustavljaju uvoz voća i povrća u Srpsku

Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, lani je prilikom uvoza uzeto oko 1.400 uzoraka hrane biljnog porijekla, voća i povrća, od čega su kod šest pošiljki utvrđene nepravilnosti.

Takođe, od početka ove godine nadležna Fitosanitarna inspekcija je za potrebe laboratorijskog ispitivanja uzela oko 500 uzoraka hrane biljnog porijekla, voća i povrća, koje se ispituje na prisustvo ostataka 170 aktivnih supstanci.

"U šest slučajeva analizom je utvrđeno povećano prisustvo pesticida iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla. U svih šest slučajeva riječ je o pošiljkama jagoda iz Albanije", istakli su iz Inspektorata Srpske za "Nezavisne novine".

Kako objašnjavaju, kontrola voća i povrća u Srpskoj obavlja se prilikom uvoza, kako bi se utvrdilo da li je ono zdravstveno ispravno i bezbjedno za ljudsku upotrebu.

"Najveći rizik kod ovih proizvoda predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala i upravo su to parametri na koje se vrše laboratorijske analize", navode oni, napominjući da upotreba pesticida nije zabranjena i oni se koriste u proizvodnji većine vrsta voća i povrća, s tim da se moraju koristiti dozvoljena sredstva, u dozvoljenim koncentracijama i poštivati vrijeme koje treba da prođe od tretmana do upotrebe proizvoda.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da bi u trgovačkim centrima, kao i na pijacama, trebalo da bude naznačena zemlja porijekla, odnosno zemlja uvoza voća i povrća, te da bi to bio jedan od načina zaštite potrošača.

"To je u trgovačkim centrima sitno ispisano i na to niko ne obraća pažnju. To je tako sitno ispisano da to zapazimo mi koji vodimo malo više računa o tome ili gledamo to na jedan drugačiji način iz ugla potrošača", kaže Marićeva za "Nezavisne novine".

Dodaje da ni prodavci često ne znaju porijeklo robe.

"Bilo bi dobro da se u kontrolama zaista vidi da li neko zloupotrebljava to da li je domaće ili je iz uvoza, a izbor je na potrošaču šta će da kupi. Mi nemamo mnogo razvijenu svijest uopšte da pitamo odakle su proizvodi", navodi ona.

Dodaje da naknadno pranje voća i povrća u sodi iziskuje dodatne troškove, zbog čega mnogi građani to neće učiniti.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, istakao je za "Nezavisne novine" da domaća proizvodnja nije dovoljno zaštićena i da mnoge količine domaćih proizvoda propadnu zbog nelojalne konkurencije iz uvoza.

"Daleko je jeftinija uvozna roba, ali je i nekvalitetnija i sigurno nije zdravstveno bezbjedna koliko su bezbjedni naši proizvodi", rekao je ranije Dojčinović.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, lani je ukupno uvezeno 300.380.601 kg voća i povrća, čija je ukupna vrijednost bila 392.517.638 KM.

Iz Inspektorata Srpske takođe dodaju da se posebna pažnja posvećuje proizvodima sezonskog karaktera koji se intenzivnije uvoze u određenom kraćem periodu.

"Važno je napomenuti da se za pošiljke od kojih su uzeti uzorci za analizu zabranjuje stavljanje u promet, distribucija ili prerada sve do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka", objašnjavaju oni.