Poljoprivreda - Hrvatska

Proizvođači meda na mukama

Pčelari su već po tko zna koji put upozorili na problem krivotvorenja meda, te nužnost bolje kontrole kvalitete meda na domaćem tržištu. Med nam je izvrstan, ali smo i dalje među zemljama s najmanjom potrošnjom meda po glavi stanovnika, javlja HRT.

Zima je bila blaga, toplo je, peluda ima pa pčele već neko vrijeme izlijeću iz košnica. Pčelarka Lorena Šestan iz Gologorice redovito kontrolira svoje zajednice.

“Pčela ima dosta, poprilično su aktivne. Izašle su polako iz klupka”, kazala je Lorena Šestan i napominje da su za daljnje aktivnosti potrebne pogodne vremenske prilike.

Tradicija pčelarstva

U svijet pčela uveo ju je otac. Kupio joj je prve četiri košnice i upisao u pčelinju školu. Sada svatko ima svoje pčelinjake, svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali si i pomažu. Tradicija pčelarstva u njihovoj je obitelji duga.

Pčelar Darko Koren iz Katuna Trviškog kaže da je njegov pradjed ljubav prema pčelarstvu prenio na njegovoga oca, a otac na njega.

Lorena je dakle četvrta generacija i prva žena pčelarka u obitelji. Niže uspjehe i upravo je njezin med od kestena na ovogodišnjim danima meda u Pazinu bio šampionski, odnosno najbolje ocijenjeni med.

“Treba dobro raditi s pčelama, znati kad su spremne za novu ispašu. Treba ih premjestiti nakon prvog vrcanja, treba izvaditi sav med. Treba se i potruditi da bude zdrava zajednica, da ima puno pčela. Kad je to sve poklopljeno, one donose puno meda”, naglasila je Lorena Šestan.

Problema s plasmanom nema. Med uglavnom proda na kućnom pragu, baš kao i njezin otac. Od pet vrsta meda najtraženiji je uvijek bagremov, no Darko Koren sav svoj med proda i pakira u nacionalne staklenke.

“Ima nas jako malo jer je problem što su staklenke skuplje i za svaki dobiješ markicu. Dođe kontrola, uzme uzorak i šalje ga na analizu. Tako da je ovaj med 100% po analizi ono što je u teglici”, kazao je Darko Koren.

I njegov je med na nedavnim Danima meda odlično ocijenjen, baš kao i onaj OPG-a Vežnaver. Prošla je godina bila naklonjena kvaliteti meda, no ne i količini. Vrcalo se i 30% manje nego prijašnjih godina.

“Bagrema nije bilo zbog niskih temperatura i onda početkom lipnja je bio kesten. Opet nije bila sezona tko zna kakva jer su išle temperature preko 30°C. Cvijet se osuši”, kazala je Elda Vežnaver iz Oprtlja.

Nažalost, s godišnjom potrošnjom od kilogram i pol meda po stanovniku, na europskom smo začelju. No posjetitelji pazinskog sajma iz te su statistike izuzeti.

“Cilj novog vodstva udruge je edukacija potrošača i pčelara. Oni se moraju educirati kroz svo vrijeme rada, a isto i privući neškolovane pčelare. To je jedan od ciljeva udruge”, rekao je Tonči Ferenčić, predsjednik udruge pčelara Lipa iz Pazina.

Ovisno o vremenskim uvjetima, hrvatski pčelari godišnje proizvedu od sedam do 11 tisuća tona meda, što je dovoljno za naše potrebe. No uvezemo ga još oko 3.000 tona, najčešće sumnjivog podrijetla.

“EU je došla do podatka da je 46% meda na razini Europske unije sumnjivog podrijetla. Ono što je zabrinjavajuće je da najsofisticiraniji laboratoriji imaju problem utvrditi patvorinu i odvojiti je od pravoga meda. Ono što mi tražimo je da se na razini EU-a počne razmišljati o tome da se zabrane mješavine meda”, kazao je Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Istarski pčelari, zajedno s kolegama iz slovenskog dijela Istre, svoj med žele zaštititi europskom oznakom izvornosti kao jamstvo njegove kvalitete. Postupak je u tijeku.

“Dobili smo određene primjedbe tj. zahtjeve za dopunom od Europske komisije i određene odgovore na primjedbe. Tako da očekujemo vrlo brzo da ćemo dobiti rješenje o zaštiti izvornosti istarskog meda”, kazao je Ranko Anđelini.

Tada će se on pridružiti zagorskom, goranskom i slavonskom medu, koji su već zaštićeni na razini Europske unije. A uz te zaštite najbolja je preporuka: kupujte med od lokalnog i provjerenog pčelara.