Poljoprivreda - Hrvatska

Sezona je kiseljenja kupusa - potražnja velika, urod slab

Umjesto uobičajenih 100-tinjak tona na hektar, kupusa je upola manje, jedva 50 tona. Zbog skupe proizvodnje i cijena je porasla, ali neznatno.

Sunčane i vedre dane poznog listopada iskusan povrtlar koristi za berbu kupusnjača. Iako su glavice jedre, čvrste, zdrave, proizvodna je godina bila sve, samo ne idealna.

- Godina je bila jako loša. S obzirom na ogromne suše, na ovom terenu nije bilo padalina nikako, nešto smo zalijevali, ali kupus kada je suša u zalijevanju duplo manje rodi, tako da uz skupoću investiranja u repromaterijal, 'ajde, nekako ćemo isplivati, rekao je Željko Šimić, Ferovac.

Prepolovljen urod 'varaždinca'

Varaždinac, domaća sorta koja je u nas za zimnicu i kiseljenje jedna od omiljenih, ove je godine baš zbog ekstremne suše tijekom ljeta na poljima Požeške kotline dobrano podbacila. Uroda je čak upola manje.

- Po hektaru je ove godine dosta pao, 50 tona na hektar - ako bude bit će dobro, jer nije mogao bolje zbog suše dati svoj maksimum, ni uz zalijevanje i sve agrotehničke mjere, u dugotrajnoj suši on ne može bolje uroditi, dodao je Šimić.

Zbog skupih repromaterijala i goriva, troškovi su proizvodnje naglo skočili. Naravno, dobrim dijelom i zbog zaštite od bolesti i štetnika.

- Ove godine nije bio prisutan buhač toliko, već kasnije kupusni moljac i kupusna muha i to posebno na ranim sortama radi problem, te kojekakve bakterioze koje dođu u zalijevanju. Sve je doprinijelo smanjenju prinosa, objašnjava.

U ćudljivim godinama poput ove, pravila uopće nema, kaže nam mlada povrtlarica koja povrće uzgaja ekološki. S razlogom.

- Ovdje na našim položajima gdje sadimo povrće uvijek ima vjetra, uvijek je provjetravanje. Ovdje smo izolirani, nema drugih povrtlarskih kultura osim ovih koje mi proizvodimo, tako da što se tiče bolesti, nema ih, kao ni štetnika. Stvarno je zahvalno područje za uzgoj povrća pa od kupusnjača sadimo i kelj, karfiol, brokulu, rekla je Ivana Blagojević, Milanovac.

Ivana se okrenula proizvodnji bijelog kupusa kojega prodaje uglavnom na veliko - restoranima, ali i na lokalnoj tržnici, stalnim kupcima.

- Što se tiče kilaže, oni su 2 do 3 kilograma po glavici. Cijena je ove godine 60 centi za kilogram ove vrste kupusa, lani je to bilo oko 4 do 5 kuna, tako da smo tu negdje, dodala je.

Kupci vole domaće

Uroda je manje, ali o konvencionalnoj zaštiti uopće ne razmišlja jer ekološki pristup za nju naprosto nema alternativu. Prinos na njenim poljima ne zaostaje za onim iz konvencionalna uzgoja, a pokoji štetnik poput ovog kupusnog leptira, ne zabrinjava je previše.

- Uvijek računam da oko 10% uroda propadne bez prskanja i to je super. Ja imam povrće posađeno na puno njiva, nije sve u komadu. Plodoreda se pridržavam i stvarno mislim da svi trebaju pokušati proizvoditi bez pesticida, smatra Blagojević.

A domaći proizvod na lokalnoj tržnici itekako je tražen. Sezona je spravljanja zimnice, pa je kupus udarna kultura.

- Cijena je 80 centi i to na biranje, ali nije to ni malo, a ni puno. Našim penzionerima jest, jer penzije nisu toliko narasle, a nama je opet repromaterijal otišao triput gore, rekla je Kaja Krip, Mihaljevci.

- Kupus je prekrasan, nisam to očekivala s obzirom na najezdu buba, martina i svega, ali baš je krasan! Zasad ga uzimam za salatu, hrskav je mekan, a onda će biti i za kiseljenje, rekla je Snježana Mekić Delić, Požega.

- Cijena je solidna, ako cijenite ljude koji to rade, onda je solidna. Što se tiče kvalitete i izgleda, lijep je, jako fin i već sam ga kiselila, rekla je Ankica Cerovac, Požega.

Pa je došla na tržnicu - po još jednu vreću jer bez domaćeg kiselog kupusa za pravu, slavonsku sarmu i druga tradicijska jela, hladni su zimski dani naprosto nezamislivi.