Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Šta napraviti da vam voćke što kasnije cvjetaju

"Klima se mijenja, voćke ranije kreću, treba im objasniti kako da zaustave voćke da što kasnije cvjetaju da bi izbjegli mrazeve, kako u kontekstu zaštite pčela da obavljaju tretiranja, da što manje imaju nesuglasica sa pčelarima. Znači, uopšte o svim tim aktivnostima koje prate voćnjak u ovoj fazi proljetnog razvoja. Voćka ima, ja uvijek kažem voćarima, termometar. Znači, kada se zemljište ugrije na 8 stepeni Celzijusovih ona kreće. Da li će to biti u decembru, januaru, februaru to samo zavisi od te temperature zemljišta. Problem ove godine što je jako toplo, ali nemamo padavina, zemlja je suva i brže se grije i voće brže kreće. Znači, sokovi su već krenuli recimo kod nekih voćaka, sada se to može zaustaviti ili navodnjavanjem ili tretiranjem sa bakarnim preparatima, malo odložiti to kretanje voćaka", pojasnio je Aleksandar Popović, inžinjer voćarstva.

"To su teme za početnike, za nas da kažem amatere koji se amaterski i početnički bavimo voćarstvom, isto tako i za one koji se bave pčelarstvom. Tako da te teme uglavnom oni određuju i oni prilagođavaju nama, penzionerima. Normalno, pitamo ono što nas interesuje, oni nam to sve podrobno objasne. Voćarstvo i pčelarstvo su grane poljoprivrede prilagodljive nama penzionerima, ljudima treće životne dobi.  To je spoj korisnog i zdravog", izjavio je Rajko Gligorić, predsjednik dobojskog Udruženja penzionera. 

Rezidbu u svom voćnjaku sa osamdesetak stabala dan prije dolaska na kurs je obavio Stojan Prešić iz Kostajnice, koji zbog visokih februarskih temperatura nije optimističan kada su u pitanju prinosi.

"Možda sam trebao to uraditi nešto i jesenas da sam mogao pretpostaviti da će biti ovako toplo, onda bi manje bujala, rasla. Moja je procjena da ni ove godine nećemo imati voće, jednostavno ovo lijepo vrijeme će izmamiti cvat već koncem februara, prvoj polovini marta, a onda će u drugoj polovini doći mraz i možeš se slikati sa tim voćem. Nema ništa od toga", smatra Prešić koji uzgaja šljive, kruške, jabuke. 

Pojava novih bolesti tjera pčelare da budu stalno u svojim pčelinjacima u kojima se, kažu bukvalno bore za opstanak pčela.

"Moje su trenutno sada u dobrom stanju, ja sam to pratio redovno. Imao sam tri uginuća i to je uginula matica, ostale su sve dobre. Kod pčelarstva se uvijek moraš učiti, od danas do sutra, svaki dan. Pčelar ako nije svaki dan prisutan u pčelinjaku, ne može uopšte sačuvati da to opstane. A kada je u pitanju vađenje meda onda moraš uvijek nekoga organizovati da ti pomogne, a to je veliki posao", kazao je Simo Bilić iz Rudanke, penzioner koji svojih 70 košnica drži u Zarječi. 

Kada pčelar ima jake i zdrave pčelinje zajednice sa dovoljno hrane i dobro raspoređene hrane, poručio je master animalnih nauka Borislav Peno, predstavnik Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, onda su minimalni gubici.

"Primijetio sam da nažalost dešavaju se gubici i dalje što se tiče broja pčelinjih zajednica i kroz razgovor pokušavamo da otkrijemo koji su to načini da se pčelari edukuju što je vrlo bitno, i samim tim da se spriječi, odnosno edukacijom i primjenom u vlastitim pčelinjacima da se spriječi opadanje broja pčelinjih zajednica", rekao je Peno.