Poljoprivreda - Hrvatska

Sve se više primjenjuje konzervacijska poljoprivreda

Kako bi se to zaustavilo, u svijetu se već dulje primjenjuje takozvana konzervacijska poljoprivreda - obrada zemlje bez plugova sa što manje zahvata. 

I kod nas se, doduše još sramežljivo, počela primjenjivati konzervacijska poljoprivreda. Kako to izgleda na primjeru uzgoja kukuruza, poljoprivrednici su mogli vidjeti na demonstraciji u Novigradu Podravskom, na poljima OPG-a Štefanec.

Obitelj Štefanac obrađuje 150 hektara zemlje za ratarske kulture

Obitelj Štefanac obrađuje 150 hektara zemlje za ratarske kulture. Jesenas je Vedran odlučio većinu početi obrađivati prema pravilima konzervacijske poljoprivrede. Sada pokazuje stanje kukuruza s četiri različita pristupa.

- Imamo četiri načina obrade, klasični, konvencionalni način, reducirana obrada koju sada dosta poljoprivrednika primjenjuje. Imamo Srip-Till i No-Till. Ovaj stroj ovdje, to je stroj za Strip-Till, odnosno obrada zemljišta u trake. Zemlja se obrađuje samo ondje gdje dolazi red kukuruza, ističe Vedran Štefanec iz Novigrada Podravskog.

Iako je ova obitelj imala dobre prinose u konvencionalnoj proizvodnji, uvidjeli su da je zemlja istrošena.

- Rezultati su varirali od godine do godine, ali su bili jako dobri i sad je došla situacija da moramo i dio toga vratiti u zemljište. Sad trenutačno vidimo da je možda malo napredniji kukuruz u Strip-Tillu, ali prednost Strip-Tilla prema ovim obradama bez obrade ikakve je u tome da on može deponirati gnojivo, kaže Vedran.

- U ovakvom pristupu možemo reći da je sasvim zadovoljavajuće trenutačno stanje usjeva. Mi ovdje ne želimo idealizirati ništa. Mi ovdje svi zajedno učimo jer je i za poljoprivrednike i za struku konzervacijska poljoprivreda jedna novost. Mora se prepoznati svoje tlo, mora se vidjet koja mehanizacija odgovora kojem tipu tla, kojoj kulturi, kaže Slavko Kopilović, viši savjetnik Uprave za stručnu podršku MP-a.

Interes raste

- Ide dobro. Interes raste. Jedan dio poljoprivrednih proizvođača je zainteresiran zbog dodatnog plaćanja za konzervacijsku poljoprivredu, a jedan dio, koji misle kako popraviti svoja tla i kako zaustaviti degradaciju, je već počeo s ovakvim načinom obrade, ali ne samo obrade, već i sustavno pravilnog plodoreda već ranije, bez obzira na ova plaćanja, ističe Tatjana Martinović, voditeljica Uprave za stručnu podršku MP-a KKŽ.

Došli su ovamo i poljoprivrednici koji već primjenjuju konzervacijsku ili reduciranu obradu.

- Vidimo nove tehnologije, načine, imamo taj Strip-Till, No-Till i direktno usijavanje u usjeve, kao što je raž, tako da je pohvalno da možemo i imamo priliku vidjeti na koji način i što za koje područje kojeg poljoprivrednika odgovara više, kaže Ivica Kušlec iz Kusijevca.

Stručnjaci napominju da posljednjih godina ima pomaka, ne samo u konzervacijskoj obradi, nego i u raznovrsnijem plodoredu.

- Sad smo krenuli i s usijavanjem mahunarki, s njihovim smjesama, s praćenjem plodoreda, tako da ide polako. Jedne poljoprivrednike kopiraju i drugi, u svakom selu imate nekog tko prvi s nečim krene, kaže Tatjana Martinović.

Istraživanja pokazuju da primjena konzervacijske poljoprivrede donosi rezultate u boljim prinosima nakon tri od pet godina. Ivica dvije godine primjenjuje konzervacijsku obradu.   

- Učimo još i svi trebamo očito još dosta detalja učiti. To je ono što je izazov za svakog početnika, tu su i skuplji strojevi, koji su na neki način novost na našem tržištu, neke su zemlje možda razvijenije i prije su krenule, to je ono gdje imamo dosta borbi, kaže Ivica Kušec.

- Neki to gledaju i na drugu stanu jer imaju dodatnih ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju, ali sve se to izbalansira jer mi zapravo moramo način poljoprivredne proizvodnje prilagoditi tomu da naša pokoljenja mogu proizvoditi hranu na ovoj našoj zemlji, kaže Tatjana.

A u našoj zemlji to je posebno važno jer broj grla stoke nezaustavljivo pada pa ljudi ne znaju kamo sa sijenom, stoga nestaju mnoge livade i pretvaraju se u oranice, što će dodatno osiromašiti tlo kojemu trebaju godine oporavka.