Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Sve više pčelara odustaje od proizvodnje

"Jednostavno, zbog svih poteškoća s kojima se posljednjih godina suočavaju pčelari, dobar dio naših kolega odustao je od bavljenja ovom granom poljoprivrede. Klima se potpuno promijenila, to se svake godine odražava na proizvodnju meda, mnogi imaju veće troškove nego zaradu i slijede ekonomsku logiku da je bolje ugasiti proizvodnju nego poslovati s troškovima. Jednostavno, takva je ekonomska logika", kaže Asmir Lišančić, predsjednik ovoga udruženja.

Sumirajući proteklu godinu, navodi kako se radi o jednoj od najtežih, s obzirom na to da su se prinosi meda po jednoj košnici u prosjeku kretali oko pet kilograma, što je bilo daleko od optimalnog.

"Cijena meda je porasla, tako da jedan kilogram meda košta između 25 i 30 maraka. Također, cijene repromaterijala, preparata, goriva su u stalnom porastu, pa se pčelarima ne isplati prodavati med ispod ove cijene", istakao je Lišančić.

Pčelari kažu da su zbog loše godine u opasnost, zbog nedostatka hrane, došle pčelinje zajednice.

"Svi su situaciju shvatili ozbiljno, pčele su se prehranjivale i vrlo je malo pčelara koji su uspjeli izvrcati veće količine meda", navodi Lišančić.

Loše vremenske prilike i kišovito vrijeme već na početku su ugrozili ispašu pčela kada je riječ o bagremu, jednoj od najvažnijih medonosnih biljaka. "Maj je vrijeme kada cvjeta bagrem i kada bi pčele trebalo da imaju prvu obilnu ispašu. Međutim, zbog kiše i nižih temperatura, ugrožen je bio ovaj vegetativni proces, a pčele gotovo da nikako nisu ni napuštale košnice. Kasnije ispaše su bile također praćene lošim vremenskim uslovima", kaže sanski pčelar, Enes Bahtić.

Prema njegovim riječima, gorući problemi s kojima se suočavaju posljednjih godina su klimatske promjene i nestabilni vremenski uslovi, što se negativno odražava na proizvodnju meda.

Ističe kako je pčelarstvo, kao i druge grane poljoprivredne proizvodnje, pogodila inflacija te rast troškova proizvodnje.

"U protekloj godini, zbog opšteg rasta cijena, u značajnoj mjeri poskupjela je pčelarska oprema, a time i ukupna proizvodnja meda", istakao je Bahtić.

Udruženje pčelara "Sana med" u najbolja vremena brojalo je oko 150 članova, ali sada je taj broj upola manji.