Mario
Posedi iz Železne Gore, mjesta u općini Štrigova, jedan je od rijetkih
stočara na tom području čije su staje još uvijek pune krava i goveda.
Ukupno
ima 60-ak grla. Desetak krava drži za proizvodnju mlijeka, a ostatak
grla je u tovu. Obrađuje 60-ak hektara zemlje, livade se prostiru na 12
hektara.
Iako su na međimurskom području u posljednjih desetak
površine pod livadama smanjene za čak 650 hektara, ovdje ih ne
nedostaje, pa Mario uz najbolju volju, ne može uzeti u zakup sve one
koje mu vlasnici nude.
- Za stoku što se tiče livada sušimo samo
sijeno i sljedeći otkos sad kroz nekoliko dana bude otava, drugi otkos
.Kvalitetna je trava ako se pokosi na vrijeme, tamo do 5. - 10.6. ako
dozvoljava vrijeme. Za krave i telce je puno kvalitetnija livadna trava,
dok su sijane površine više za zelenu sjenažu, kazao je Mario Posedi, Železna Gora.
Osim
što je jedan od rijetkih stočara na ovom području, Mario je i među
rijetkim mladim ljudima koji su ostali na poljoprivredi. Problema ima i
lako nije, ali unatoč završenoj školi za automehaničara, nastavio je
posao svojih roditelja.
- Bio sam zadovoljan zato što je za
suprugu i mene to bilo dobro, iz godine u godinu polako smo se
povećavali i onda više to nismo mogli raditi. Kad je on srednju školu
završio i rekao da ostaje doma, ja sam rekao super, zašto ne, rekao je Krešimir Posedi, Železna Gora.
- Roditelji su nekad imali i 35 krava, ali stariji su i ne mogu više toliko raditi. Proizvodnja mlijeka, ne vidim računicu u tome. Naučen sam odmalena na stoku i bez stoke ne ide, objasnio je Mario Posedi, Železna Gora.
Mario tako vodi gospodarstvo, a otac Krešimir pomaže u staji i brine o
administrativnim poslovima, kojih na obiteljskim gospodarstvima itekako
ima.
- Sad smo prije 7 dana dobili preko maila da nam nisu livade
pokošene. A pokošene su, sad budemo drugi otkos radili, a sustav ne
reagira, ne vidi se točno je li pokošeno ili nije pokošeno, kazao je
Krešimir Posedi, Železna Gora.
Zašto sustav ponekad pokošene
livade prepoznaje kao nepokošene, pitali smo u Ministarstvu
poljoprivrede. Ponekad je, navode, dovoljno samo pričekati nekoliko
dana.
- Moguće je da automatskom procjenom satelitskih podataka nije bila vidljiva poljoprivredna aktivnost zbog snimaka nastalih po oblačnom vremenu. Ako su poljoprivrednici obavili poljoprivrednu aktivnost, ne trebaju brinuti, jer će žute i crvene parcele biti pregledane i stručnom provjerom djelatnika Agencije za plaćanje, prije no što se odluči jesu li prihvatljive ili neprihvatljive za isplatu potpora, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
Sumještanka obitelji Posedi, Justina Žnidarić, na pragu je devedesete i
sretna što Mario za košnju koristi i njezinu livadu. Jer u protivnom,
umjesto ove zdrave trave, tu bi bio korov. Za prošlim vremenima - žali.
- Stoke je bilo puno i livada, ali ne toliko, otkrila je Justina Žnidarić, Železna Gora
U
posljednjih desetak godina površine pod livadama smanjile su se u
Varaždinskoj, Međimurskoj, Koprivničko - križevačkoj, Zagrebačkoj i
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji odnosno područjima na kojima je nekada
stočarstvo bilo jako razvijeno. Livada je najmanje, svega 1221 hektar,
ostao u Međimursko županiji, pa se u njihovo očuvanje uključila i
tamošnja Javna ustanova za zaštitu prirode 'Međimurska priroda.'
Pokrenuli su kampanju 'Livade nestaju. Oživimo ih.'
- Razlog je
što je jako mala površina Međimurja prekrivena s livadama. Jedan od
razloga je što se napušta tradicionalan način košnje kako se to nekad
radilo. Prva košnja koja se obavila do prve polovice lipnja, kada se
dobivalo sijeno, pa druga košnja kada se dobivala otava, a kada je bilo
povoljna košnja bila je i treća košnja, pojasnila je Sara Srša, savjetnica u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode 'Međimurska priroda'.
Najviše
hektara pod livadama i pašnjacima trenutno je u Ličko-senjskoj,
Zadarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, a veliki porast površina pod
livadama u posljednjih deset godina zabilježen je i na području
Šibensko-kninske, Karlovačke te Splitsko-dalmatinske županije.
