Lijeska je trenutno aktraktivna vrsta voća i na području prijedorske regije pod zasadima je oko 100 hektara, rečeno je na predavanju održanom u Novom Gradu.
Viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Stanković govorio je o zaštiti lijeske od bolesti i štetočina.
Kada je riječ o insektima, Stanković je rekao da su najprisutniji lješnikov surlaš, a od bolesti pepelnica i mrka trulež, a na današnjem predavanju, kaže, skrenuli su pažnju na tretmane.
On je naveo da se na ovom području uglavnom uzgajaju sorte lješnika istarski dugi, rimski okrugli i halski džin kao oprašivač.
"Sa promjenom klimatskih uslova mijenja se i sortiment. Problem predstavljaju proljećni mrazevi i ranije kretanje vegetacije. Mora se voditi računa da proces oprašivanja prođe dobro", rekao je Stanković.
Rukovodilac prijedorske kancelarije Resora Mirko Jokić rekao je da se u Novom Gradu i drugim opštinama ove regije formiraju zajednice uzgajivača jezgrastog voća, posebno lješnika.
"Smatramo da je važno da se u početnim godinama uzgoja izbjegnu greške dok ne postanu pravi problem", istakao je Jokić.
On je objasnio da je kod uzgoja lijeske bitno oprašivanje, odnosno sortna struktura, ali i da se ispoštuje dobra poljoprivredna praksa.
"Bitna je priprema zemljišta i, prije svega, izbor parcele. Savjetujemo da se prilikom podizanja zasada konsultuje stručna služba", naglasio je Jokić.
On je naveo da se voćari oslanjaju na preporuke proizvođača sadnog materijala, što u zasadima lijeske, koja se uzgaja u formi žbuna, za rezulatat ima gustu sadnju.
"U našem području lijeska se može uzgajati, ali treba odabrati adekvatnu parcelu", savjetovao je Jokić.
Predavanje koje je održano u saradnji sa opštinskim Odsjekom za
poljoprivredu je četvrto od ukupno osam koliko je planom prijedorske
kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi
predviđeno.