Sve niže otkupne cijene uz kontinuirano povećanje nameta guši poljoprivrednike. U Unsko-sanskom kantonu prinosi će biti prepolovljeni. Poljoprivrednici kažu – godina nikada nije bila teža, a mnogi zbog toga odustaju i gase gazdinstva.
I dok sve poskupljuje, njihovim proizvodima cijena pada. Paradoksalna situacija za poljoprivrednike kojih je u našoj zemlji sve manje. Kaže to i Ahmet Lipović iz cazinskog sela Osredak u kojem su mnogi rasprodali stoku i ugasili svoja imanja.
AHMED LIPOVIĆ, predsjednik Udruženja mljekara “Krajina” Cazin
“Cijena mlijeka je u trgovinama povećana za pola marke, a nama skinuli tri feninga. I kako da opstanemo i ko će opstati na takvoj politici? Unazad zadnjih 15 godina na ovom terenu je bilo 29 proizvođača mlijeka, danas su tu samo dvojica. Niti imam komšije, niti imam s kim popiti kafu.”
Zbog nepovoljnih vremenskih prilika urod pšenice je, prema riječima pojedinih proizvođača, umanjen i do 70 posto. Trpe gotovo sve grane poljoprivrede, a svake godine probleme im prave i divlje životinje.
RAMIZ HRNJIĆ, poljoprivrednik
“Doći će vrijeme uskoro da ćeš nuditi vreću eura za vreću brašna ili pšenice. Sad imamo problem sa svinjama, to je baš preteško, a i ptice su napravile štete barem 30 posto. Ove godine nije ni voća bilo.”
Ove godine iz budžeta Vlade Unsko-sanskog kantona za poljoprivredu je izdvojeno 9.5 miliona maraka, što je rekordna cifra, ali nedovoljna.
ADIS DŽANIĆ, ministar poljoprivrede USK
“Nastojat ćemo vidjeti da se osiguraju dodatna sredstva. Znamo koliko je poljoprivreda bitna i značajna za cijelu državu. Sam podatak da je USK najveći proizvođač mlijeka u Bosni i Hercegovini, da smo prošle godine proizveli preko 37 miliona litara mlijeka, govori koliko su vrijedni naši Krajišnici.”
Od poljoprivrede bježe i učenici. Jedinu školu takve vrste u Sanskom Mostu ove školske godine upisalo je tek njih 12. Zbog toga je škola dovedena na rub opstanka, navodi BHRT.