Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Uvozni med godinama ugrožava domaći

Zbog lošeg vremena, kako kažu pčelari, očekuju se i manji prinosi.

"Prva polovina godine, koja je prošla sva u kiši, bila je katastrofalna za prinose. Imali smo lokacija gdje su gotovo cijelu prvu polovinu godine pčelari morali prehranjivati pčele kako bi ih održali u životu i kako bi bile vitalne za naredne paše. Druga polovina godine je donekle popravila situaciju, ali ovu godinu ne možemo porediti s prethodnom", istakao je Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.

On je naveo da uslovi za pčelare nisu bili jednaki u svim dijelovima Republike Srpske, ističući da je ove godine Hercegovina odlično medila, za razliku od prethodne četiri godine.

Bolja situacija za pčelare nije ni u Federaciji BiH, a prema riječima Seje Delja, predsjednika Saveza pčelara FBiH, mnoge paše su podbacile.

Kada je riječ o cijeni, Barašin ističe da postoji blagi rast cijena meda.

"U Hercegovini je med već 30 KM, u ostalim dijelovima Srpske se to nije znatno mijenjalo i kreće se od 20 do 25 KM", naveo je Barašin.

Slične cijene meda su i u FBiH, pa se tako kilogram meda, kako ističe Deljo, može kupiti po cijeni od 20 do 30 KM.

"Cijena meda zavisi od vrste. Kvalitetniji rijetki medovi kao što je kadulja, a opštepoznato je da kadulja ne medi svake godine, su 30 KM", rekao je Deljo.

Pčelari se već godinama suočavaju s problemom prekomjernog uvoza meda, koji je, prema riječima predsjednika Saveza udruženja pčelara Srpske, izrazito lošeg kvaliteta.

"Problem uvoznog i lošeg meda nije problem samo BiH, nego cijele Evrope. S tim u vezi, mi smo sada u pokušaju organizacije uspostavljanja jednog evropskog saveza kako bismo mogli adekvatno odgovoriti tom problemu i da na taj način pokušamo inicirati daleko ozbiljnije kontrole koje se rade prilikom uvoza meda", rekao je on.

Podsticaji za pčelarstvo postoje u oba entiteta, pa će tako, prema riječima Delja, pčelari iz federalnih podsticaja povući oko 2,5 miliona KM.

"Mi imamo u registru pčelara preko 220.000 košnica, a toliko još imamo neregistrovanih", rekao je Deljo.

S druge strane, prema mišljenju Barašina, podsticaji za pčelarstvo u Srpskoj su generalno niski, ali ono što uliva nadu pčelarima jeste činjenica da idu uzlaznom putanjom.

"Mi za ovu godinu imamo predviđeno nešto više od 1,5 miliona KM, s tim da je ranijih godina minimalan broj košnica za podsticaj bio 50, ove godine smo to spustili na 30", rekao je Barašin, dodajući da očekuju da će pčelarima biti isplaćeno deset KM po košnici.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, tokom sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 236.854 kg meda u vrijednosti od skoro 1,8 miliona KM, dok je izvezen skromni 1.161 kg za 59.100 KM. Najviše meda uvezeno je iz Hrvatske i Turske, dok je najviše izvezeno u Srbiju i Bahrein.