Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Visoke temperature smanjile prinos meda

Da vrućina pčelama nužno ne smeta, ali da je i dalje veliki problem, potvrdio je za "Nezavisne  novine" Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" iz Trebinja i predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.

"Pčele dobro podnose vrućine, međutim, biljke ne podnose velike vrućine i ne luče nektar. Drugim riječima, naše pčele nemaju šta da unose u svoje košnice i izostaje proizvodnja meda. Ova godina za hercegovačke pčelare biće izuzetno teška i loša što se tiče medobranja. Nimalo se ne piše dobro za naše pčelare, jer ove nenormalne vrućine u ovo doba godine sigurno će prouzrokovati da izostane i ova posljednja paša kojoj su se nadali pčelari Hercegovine, a to je ispaša na vrijesku. Jednostavno možemo samo svoditi račune i spasavati društva što se tiče bolesti i držati pod kontrolom stanje u košnicama i nadati se da će sljedeća godina biti nešto bolja", kaže Ninković i dodaje da iskusni pčelari već znaju kako pomoći pčelama na ovim vrućinama.

"Idealna temperatura legla i ljeti i zimi treba da iznosi 32 stepena. Zato pčelari zimi zagrijavaju leglo, ljeti rashlađuju, i mi, pčelari, moramo sve uraditi da bismo pčelama olakšali preživljavanje na ovakvim visokim temperaturama", rekao je Ninković.

Sa Ninkovićem je saglasan i Siniša Kežić, predsjednik Udruženja pčelara "Matičnjak" Mrkonjić Grad, koji za "Nezavisne novine" ističe da gotovo nijedna medonosna biljka na temperaturi većoj od 35 stepeni ne može da medi.

"To je najveći problem, jer nema nektara za pčele. Ove godine će biti generalno problem sa prinosom meda, a 1. avgusta počinje pčelarska 2025. godina, i mi bi trebalo da smo sredili pčelinjake. To znači da uzmemo meda što smo planirali i da tretiramo pčele,  varou da suzbijemo u pčelinjacima, da bi pčele u svoju novu godinu ušle koliko-toliko zdrave. Sada je pred nama period kada možemo prihranjivati pčele", kaže Kežić i ističe da su mu prinosi trenutno ispod prosjeka.

"Ja sam seleći pčelar koji godišnje promijeni nekih pet-šest paša, a ove godine nije mi se ni to dalo, jer tolike su bile vrućine da mi se na lipu nije isplatilo voditi pčele, jer nije medilo. Mi, malo ozbiljniji pčelari, imamo vage koje postavimo na različita područja i na te načine pratimo kako se ponaša pčela i koliko unosi meda. Imamo još sad ispašu na vrijesak, ali generalno je ovih dana vruće. Vrijeska ima najviše u Glamoču i Drvaru, ali vjerujete da će ga ove vrućine spržiti", smatra Kežić.

Prema njegovim riječima, situacija nigdje nije bajna i dodaje da će meda biti jako malo.

"Vrućine su i te kako uticale na prinos meda, jer potrebna je dovoljna količina vlage da bi biljke mogle da mede na visokim temperaturama, a kada je mala količina vlage u vazduhu, biljke ne mede, a kada one ne mede, pčele su poprilično inertne, ne kreću se i provode dosta vremena u košnici", rekao je Kežić.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, kaže za "Nezavisne  novine" da, iako pčelari kažu da pčelarska nova godina kreće od 1. avgusta, smatra da to u praksi i nije baš tako.

"Pčelari još očekuju neke paše. Istočna, a i zapadna Hercegovina su ove godine jako slabo prošle u odnosu na prošlu godinu, dok je srednji pojas malo bolje prošao u odnosu na prethodnu godinu, jer brdska paša, odnosno planinska paša je bila nešto izdašnija. Za kontinentalne dijelove prinos košnica je malo veći nego prošle godine, ali nije ovo šampionska godina. Očekuje se da će cijena meda biti stabilna, a ona je tu negdje oko 25 KM po kilogramu", rekao je Deljo.