Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Voćarstvo postalo kao lutrija, i ove godine prepolovljeni prinosi

Ovo tvrdi voćar Enes Kobašlić, vlasnik najvećeg voćnjaka na prostoru ove općine, te ističe kako su lošem urodu najviše kumovale vremenske prilike. "Hladniji dani i dugotrajni kišni period u vrijeme kada je voće trebalo cvjetati uticali su na kasniji vegetativni razvoj plodova. U to vrijeme ni pčele nisu mogle iz svojih košnica, što je onemogućilo oprašivanje. Rezultat svega biće prepolovljeni prinosi u odnosu na proteklu kalendarsku godinu", kaže ovaj sanski voćar.

Dodaje kako mu je dodatnu štetu uzrokovao grad, koji je padao u tri navrata, a zbog prekomjerne vlage došlo je do razvoja biljnih bolesti, s kojima se također trebalo izboriti.

"Na sve to došao je problem s pticama koje su napale plodove, a razlog je što voća za njih nema dovoljno u prirodi. S pticama se teško izboriti, pokušavao sam s petardama i na druge načine, ali bezuspješno", kaže ovaj voćar.

Loše prinose voća donekle su, dodaje, kompenzirali urod šljive i maline. Ipak, ističe kako je otkupna cijena za malinu ove godine jako niska, te da proizvođači nemaju računicu da je proizvode.

"Otkupljivači za kilogram maline nude do dvije do tri marke po kilogramu, a ta cijena ne može izmiriti sve troškove proizvodnje, uključujući i radnu snagu koju je danas izuzetno teško pronaći i koja je poskupjela", navodi Kobašlić. Najzastupljenija voćna kultura na njegovoj plantaži je jabuka, čiji će urod značajno biti umanjen, a identična situacija je i sa kruškom.

"Bila je ovo jako teška godina za nas voćare. Za razliku od nekih drugih grana poljoprivredne proizvodnje, problem u voćarstvu je plasman na tržište. Tu je i nelojalna konkurencija voća koje se uvozi, te nepostojanje poticaja, izuzev za maline, pa smo prepušteni sami sebi", dodaje Kobašlić. Također, promjenljivi i nesigurni klimatski uslovi, te ostali faktori posljednjih godina značajno ograničavaju razvoj voćarske proizvodnje. To se manifestuje time da voćari smanjuju obim proizvodnje, tako da je i Kobašlić umanjio broj stabala za oko hiljadu, te se odlučio na sadnju novih kultura kao što je kesten.

"Nema štetočina koje napadaju domaći kesten, jedino treba vremena da on odraste i počne davati plodove. Za njega postoji osigurano tržište i nije zahtjevan za uzgajanje", kaže Kobašlić.

Dodaje kako je veliki broj njegovih kolega odustao od voćarstva, mnogi su se preorijentisali na druge grane poljoprivredne proizvodnje ili otišli na rad u inostranstvo.

"Ja imam već dosta godina za neki novi početak, tako da ću nastaviti ovu svoju borbu. Inače,