Poljoprivreda - Hrvatska

Zbog suše i visokih temperatura proizvodnja meda u Slavoniji pala za čak 40%

Zbog dugotrajne suše i visokih temperatura na nekim je područjima proizvodnja meda pala za čak 40 posto. Pčelari - usto - zajednice pripremaju i za zimu što im je dodatan trošak. Peluda nema pa pčele već mjesec dana prihranjuju. Bore se i s opasnom varoom koja se, kažu, sve ranije pojavljuje i sve duže zadržava.

Kratki rezime pčelarske sezone u Slavoniji pripremila je novinarka Renata Waldman. 

- Unazad 10 godina, 1. rujna je bilo nama već gotovo, zimska pčela je odgojena, a sada ovo će biti tragično. Ja sam pesimista što se tiče proljeća bez obzira koliko se mi trudili. Nismo mi to mogli baš toliko znati da će biti toliko visoka temperatura i da će toliko dugo trajati. Da je bilo nekih 10-ak dana da je cvijeće, da je bilo peludi one bi sebi već nešto napravile. Nama je sada osnovno da one imaju meda. Mi smo mogli prihranu sa šećerom, s pogačama, ali ta je bit da peludi nema dovoljno u prirodi dovoljno, rekao je Željko Špoljarić iz Našica.

- Sad smo u vremenu kada pčela treba odgojiti značajnu količinu zimskih pčela s kojima će ući u zimu da bi klupko bilo dovoljno veliko, da bi mogli održavati toplinu i da bi pčelinja zajednica u proljeće mogla startati s jednom snagom koja osigurava dobru sljedeću sezonu, pojasnio je prof. dr. sc. Zlatko Puškadija, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

A sljedeća sezona već sada, prema svemu sudeći, ne obećava. Razlog je da su vremenski uvjeti sve ekstremniji i zasigurno će se odraziti na proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda.

- Na našem području već tri mjeseca nismo imali kiše. Bagrem je cvjetao pa je onda došlo hladno. Lipa je skroz izostala, nismo imali ništa od lipe. Eto sad nemamo ni postrnu sjetvu jer jednostavno zbog suše se ne može ništa raditi. Niti može niknuti nešto pa tako da će biti opet hranjenje pčela i borba, naveo je Franjo Surop iz Vukovara.

- Ne prihrana radi nadomjestka nedostatka hrane nego prihrana da bi se matica stimulirala da se nese zimska pčela s obzirom na to da pčele ne uzgajaju leglo dok nema unosa jer onda neće biti dovoljno resursa za uzgoj legla, objasnio je situaciju prof. dr. sc. Puškadija.

- Nama će sada biti jako teško. Znači ima pčela, a legla je sve manje, a temperature i sami vidite kakve su. Znači nećemo moći uzgojiti pčelu da ona dočeka 1. ožujka tako da ćemo mi tek vidjeti posljedice ovoga ljeta, kazao je Željko Špoljarić iz Našica.

S mnogo su strepnje u ovoj sezoni pčelari uspjeli očuvati svoje košnice. Gubitaka, na sreću, nije bilo, no uložen je golem napor da pčele prežive. No, unatoč svemu proizvodnja je meda uvelike smanjena. Naime, neke su paše potpuno izostale.

- Loše, mislim pogotovo radi klimatskih promjena, suše, tri mjeseca nema kiše, nema nektara, vrući zrak, fen efekt. To je sve utjecalo na ovogodišnju berbu meda, istaknuo je Franjo Surop iz Vukovara.

- U proljeće imamo izobilje peluda i nektara, a kasnije s dizanjem temperature mi ulazimo u bespašna razdoblja. Zgusnute su paše u proljeće. Kasnije imamo jako velike rupe i velike razmake između paša. Tu dolazi do komplikacije s razvojem zajednca. Tako da postaje sve zahtjevnije. Manjak je peluda, manjak nektara, a bolesti je sve više, naglasio je Mile Ćupurdija iz Našica.

- Pet godina unazad mi nemamo prave paše. Nama je glavna paša bagrem lani - nula. Ove godine nešto je bilo, ali to kad zbrojimo pet godina mi smo gubitak, kazao je Željko Špoljarić iz Našica.

Klimatske im promjene, kažu, smanjuju prinos meda i otežavaju pčelarenje. Zato im je od velike važnosti pomoć struke koja ubrano radi kako bi se ublažile posljedice. A dobro bi došla i potpora države.

- Uvozi se med jako niskih cijena koji je ispod naših cijena. Sad je li to baš med, je li porijeklom iz košnice sve ili nije, to je upitno. Tvrdi se da je to po analizama med, ali teško. Teško da je to med, više su to neki sirupi koji jesu zdravstveno ispravni, ali nisu po tehnologiji proizvodnje iz košnice, smatra Mile Ćupurdija iz Našica.

Vrca se sve manje meda pa bi mu i cijena trebala biti veća, no ona je, tvrde, sve niža. Ljubavi prema tom poslu ne nedostaje, ali više u njemu ne vide isplativost.

- Puno je truda uloženo, puno je novca uloženo i svake godine toga je sve više. I mnogi odustaju jer sve više se ne mogu s time nositi, preveliki su troškovi. Cijena meda je niska, ne pokriva proizvodnu cijenu, rekao je  prof. dr. sc. Zlatko Puškadija.

- Meni je troškovnik između 4 i 5 eura proizvodnje cvjetnog meda. A cijena na veliko na tržištu je 2,5 eura. Znači ja pravim minus. Uveli smo od ove godine novu stvar proizvodimo pčelinji otrov. Da nije toga ja bih mogao zatvoriti pčelinjake. Zasda ide odlično, cijena je odlična, kazao je Mile Ćupurdija iz Našica.

Pčelari će svakako morati promijeniti tehnologiju i doskočiti izazovima koji su iz godine u godinu sve sveći. No, ključno je i to da im se područja na kojima rade smanjuju - zbog tretiranja komaraca, agresivne poljoprivredne proizvodnje i onečišćenog okoliša.