Bosanskohercegovačka preduzeća ne koriste branding za postizanje vlastitih konkurentskih prednosti. Danas kompanija nije ono što su njena postrojenja i proizvodi nego ono što je njen brand. Većina naših menadžera kažu kako imaju dobru tehnologiju, dobar proizvod, a rijetko ćemo čuti da je taj proizvod brand i da je postao svojina, emotivni dio potrošača, dakle ono što potrošači nose u svojim glavama kao vrijednost. Koristi brandiranja za potrošača, između ostalog, ogledaju se u lakšem prepoznavanju proizvoda i garanciji kvaliteta, dok su koristi za kompanije lojalnost potrošača te stvaranje konkurentskih prednosti i strategija koje konkurenti ne mogu lako kopirati. Dokaz da se u BiH vrlo malo pažnje posvećuje brandingu, pokazuje istraživanje kompanije Ipsos Puls o prepoznatljivosti i učestalosti korištenja proizvoda.
Bosanskohercegovačka preduzeća ne koriste branding za postizanje vlastitih konkurentskih prednosti, kazao je profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet na otvaranju prve konferencije o brandingu "Ili si brand ili nisi".
Tokom konferencije u Sarajevu, Domazet je naglasio da danas kompanija nije ono što su njena postrojenja i proizvodi nego ono što je njen brand. Većina naših menadžera kažu kako imaju dobru tehnologiju, dobar proizvod, a rijetko ćemo čuti da je taj proizvod brand i da je postao svojina, emotivni dio potrošača, dakle ono što potrošači nose u svojim glavama kao vrijednost.
Prema njegovim riječima, koristi brandiranja za potrošača, između ostalog, ogledaju se u lakšem prepoznavanju proizvoda i garanciji kvaliteta, dok su koristi za kompanije lojalnost potrošača te stvaranje konkurentskih prednosti i strategija koje konkurenti ne mogu lako kopirati.
On je dodao kako se nada da će naše kompanije pratiti konkurente u pogledu tehnologije, ali da će u oblasti marketinga i brandinga razvijati vlastitu kreativnost i na taj način stvarati konkurentske prednosti.
Dokaz da se u BiH vrlo malo pažnje posvećuje brandingu, pokazuje istraživanje kompanije Ipsos Puls o prepoznatljivosti i učestalosti korištenja proizvoda. Prema rezultatima koje je prezentirao Ante Šalinović iz ove kompanije, u Srbiji i Hrvatskoj potrošači prepoznaju i koriste domaće proizvode više nego internacionalne brandove, dok je stanje u BiH takvo da među prvih 20 proizvoda po prepoznatljivosti i korištenju nema nijednog domaćeg, sve su regionalni i internacionalni brandovi.