Preduzetništvo - Bosna i Hercegovina

Bh. preduzetnice prkose Covid-19 krizi

Od 19. aprila do 2. maja 2021. godine realizirana je kampanja podrške za 15 preduzetnica iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine čiji su mali biznisi pretrpjeli negativne efekte Covid-19 krize.

Kampanja pod nazivom Budućnost je ženskog roda bila je aktivnost u sklopu BizUP programa sveobuhvatne podrške preduzetnicama, a implementirala ga je Fondacija 787 u saradnji s britanskom ambasadom u BiH, UN Women BiH, te švedskom ambasadom u Bosni i Hercegovini.

Pored predstavljanja važnosti blagovremene i adekvatne podrške u savladavanju poslovnih izazova s kojima se bh. preduzetnice susreću tokom Covid-19 krize, ova kampanja je još jednom istakla svakodnevni doprinos i značaj preduzetnica i njihovih malih biznisa bh. ekonomiji.

Tome svjedoči i činjenica da ovih 15 preduzetnica na čelu malih biznisa iz svih dijelova BiH, čak i uprkos krizi, ima 63 stalno zaposlene osobe uz veliki broj angažmana sezonskih radnika/ca i volontera. Njihovi mali biznisi u ponudi imaju 243 proizvoda, te pružaju 49 usluga, a ovi proizvodi i usluge su do sada put pronašli do 80.948 zadovoljnih kupaca i korisnika. Od početka 2020. godine do danas, prodali su čak 281.620 svojih proizvoda/usluga u svim gradovima/mjestima u Bosni i Hercegovini, kao i u 20 zemalja širom svijeta.

A kolika je važnost lokalne zajednice, saradnje i korištenja domaćih resursa, svjedoči i podatak da ovih 15 malih biznisa kroz svoje poslovanje nabavlja sirovine iz čak 24 grada/mjesta širom BiH (Visoko, Derventa, Modriča, Bijeljina, Trebinje, Tuzla, Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Cazin, Bihać, Jelah, Donji Vakuf, Busovača, Maglaj, Zenica, Bjelaj, Široki Brijeg, Prijedor, Bratunac, Zvornik, Tešanj, Čitluk te Gračanica), a trenutno imaju ostvarena i 253 partnerstva s firmama iz različitih oblasti poslovanja, gdje udruženim snagama doprinose razvoju bh. ekonomije.

Bogatstvo ovih malih biznisa ogleda se i kroz društveni aspekt njihovog poslovanja. Tako, primjerice, jedan od biznisa većinski zapošljava isključivo žene starije od 55 godina, te ih na taj način čini aktivnim sudionicama na tržištu rada. S druge strane, jedan od biznisa vrši otkup sirovina isključivo od žena iz ruralnih sredina kojima je otežan pristup širem tržištu te im na taj način omogućava sticanje osnovnih prihoda. Među pozitivnim primjerima društvenog aspekta poslovanja pronašao se i biznis koji kreira proizvode za poticanje i razvoj dječijih motoričkih vještina, kao i onaj koji se u svom poslovanju vodi zero waste principima.

Čak i u vrijeme krize ovih 15 preduzetnica je uz pravovremenu podršku ostvarilo pozitivne rezultate u vidu zapošljavanja, poslovnih saradnji i povećanja prodaje.

Promatrajući ovakve podatke, postavlja se pitanje koliko bi brži bio oporavak i razvoj bh. ekonomije ukoliko bi se broj žena u preduzetništvu povećao te ukoliko bi se već aktivnim preduzetnicama omogućila adekvatna finansijska, ali i savjetodavna podrška.