Preduzetništvo - Bosna i Hercegovina

Bh. privreda ide u kolaps: Blokirani računi 43.588 firmi!

Broj preduzeća koja imaju jedan ili više blokiranih računa zbog neplaćanja obaveza strahovito je u porastu.

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), sa 15. julom evidentirana je nevjerovatna brojka od čak 43.588 ovakvih firmi!

O kakvom se velikom porastu radi, najbolje govori podatak da je do 24. aprila bilo blokirano 23.801 preduzeće. Jedini zaključak koji se kod ovih podataka nameće jeste da bh. privreda ide u kolaps.

Preprodaja robe

Predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić, koji je jučer u Mostaru iznio ove informacije, ocijenio je da se radi o velikom problemu za državu.

- Vlasnici firmi koji nabavljaju robu te koji je preprodaju, a mjesecima ne plaćaju obaveze, ne mogu se smatrati biznismenima. Oni su kradljvci! Imamo paradoksalnu situaciju da firme koje na vrijeme izmiruju obaveze prema državi i svojim poslovnim partnerima, posluju s poteškoćama, dok takozvani biznismeni ništa ne plaćaju, a prave svoja poslovna carstva - kazao je Lasić.

On je istakao da država konačno treba uvesti red u ovom segmentu, tako što će hitno propisati rigorozne mjere za neplatiše te konačno uvesti rokove i načine plaćanja obaveza. Ne može se, kazao je Lasić, tolerirati prosjek od 1,6 blokiranih računa od svih firmi koje posluju u BiH.

Govoreći o stanju u privredi, Lasić je istakao kako je u oblasti građevinarstva u prvom polugodištu zabilježen pad zaposlenosti od 11 posto. On je istakao da općenito u prerađivačkoj industriji i proizvodnji dolazi do pada zaposlenosti, dok je rast evidentan samo u javnoj upravi ili administraciji.

Stanje i potrebe

Takav odnos ne stvara dobru sliku kod ukupnih podataka o broju zaposlenih. Prvi čovjek Privredne komore FBiH pozvao je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da počne s uvođenjem mjera zabrane uvoza određenih sorti voća i povrća ili uvođenja sezonskih kontingenata ovih prehrambenih proizvoda.

- Napravljeni su bilansi stanja i potreba. BiH ima dovoljno količina voća i povrća za svoje tržište, a jedina smo zemlja u regionu koja i dalje uvozi ove proizvode. To niko više ne radi osim nas, svi su iskoristili mehanizme koji su im omogućeni Srednjoevropskim sporazumom o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Evropskom unijom - istakao je Lasić.