Preduzetništvo - Bosna i Hercegovina

Četvrtina privrede Srpske u rukama žena

Naime, Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske sprovodi Strategiju za period 2019-2023. godina, kojom se predviđa finansijska, te podrška u edukaciji, promociji i udruživanju žena.

Period pandemije posebno je uticao na poslovanje žena preduzetnika, jer više od 50 odsto njih posluje u uslužnom sektoru, koji je pretrpio najveće posljedice, ali bez obzira na posljedice pandemije, ipak je vidljiv oporavak i bolja percepcija preduzetništva žena u javnosti.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, u 2021. godini žene su bile vlasnici 10.812 subjekata ili 25,69 odsto od ukupnog broja subjekata, te suvlasnici 874 subjekta ili 2,08 odsto od ukupnog broja subjekata u Republici Srpskoj.

U subjektima u kojima su žene vlasnici biznisa bilo je zaposleno 23.121 lice ili 11,76 odsto od ukupnog broja, dok je u subjektima gdje su žene suvlasnici bilo zaposleno 7.578 lica, odnosno 5,09 odsto od ukupnog broja zaposlenih.

Kada je riječ o djelatnostima, subjekti u kojima su žene vlasnici uglavnom posluju u oblasti trgovine, ugostiteljstva i hotelijerstva, stručnim naučnim i tehničkim djelatnostima, te prerađivačkoj industriji.

Kako su za "Nezavisne novine" naveli iz Fondacije "Udružene žene" iz Banjaluke, u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2022. godine registrovana su 682 samostalna preduzetnika u ovom gradu, od kojih su 233 žene registrovale preduzetničku djelatnost, odnosno 34,15 odsto.

"Žene su inače manje zastupljene, što nam govori da postoji evidentan nedostatak usmjerenih aktivnosti samo za žene i stimulacija njihovog zapošljavanja ili samozapošljavanja u Srpskoj", navode iz ove fondacije.

Kako ističu, prošle godine je usvojen dokument "Program dodjele subvencija poslovnim subjektima u Banjaluci za 2022. godinu", čija je svrha kreiranje boljeg okruženja za samozapošljavanje kroz formiranje fonda za razvoj poslovanja marginalizovanih grupa žena koje imaju poslovnu ideju i namjeravaju da započnu vlastiti posao na području grada.

"Odziv na ovaj projekat je bio znatno veći od planiranih sredstava, što nam govori da su žene zainteresovane za ovakve pozive i da bi ovakvu praksu trebalo proširiti i na cijelu Republiku Srpsku", navode iz ove fondacije.

Prema njihovim riječima, u Bosni i Hercegovini su žene već dugi niz godina manje zaposlene i većina u ekonomski neaktivnijoj grupi stanovništva.

"Društvo očekuje da žene daju prioritet brizi za porodicu i djecu, umjesto karijere, što dovodi do kraće ili duže pauze u karijeri i dugoročno imaju manje sati plaćenog rada od muškaraca, što naposljetku dovodi do niže penzije i ekonomske zavisnosti od partnera", navode iz ove fondacije.

Prema njihovim riječima, u posebno teškoj poziciji se nalaze višestruko marginalizovane grupe žena, što nam je potvrdilo i istraživanje tržišta rada Republike Srpske, u kojem su poslodavci pokazali veoma malu, gotovo nikakvu zainteresovanost za marginalizovane grupe radnika/ca.

"Ukoliko ste žrtva nasilja, imate šansu za zapošljavanje samo kod 18,6 odsto poslodavaca, ukoliko ste žena sa invaliditetom, onda 9,9 odsto, a ukoliko ste žena iz ruralnog područja, onda su šanse nešto veće, ali i dalje poraznih 39,6 odsto", navode iz ove fondacije, dodajući da ovi podaci jasno pokazuju u kakvom su položaju žene u našem sistemu zapošljavanja.

Iz resornog ministarstva navode da su ženama u preduzetništvu dostupni podsticaji koji se odobravaju u skladu sa ispunjavanjem uslova i kriterijuma.

"Ministarstvo privrede i preduzetništva planira izradu novog strateškog dokumenta za podršku preduzetništvu kod žena, te kreiranje novih mjera, koje treba da doprinesu jačanju postojećih subjekata i registrovanju novih. Cilj je da se dokument kreira na osnovu prijedloga samih preduzetnica, kao i njihovih organizacija i udruženja, te uz podršku drugih institucija i donatora", navode iz resornog ministarstva.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), žene preduzetnici, vlasnici pravnih lica, u 2021. godini su ostvarile šest odsto ukupnih poslovnih prihoda malih i srednjih preduzeća, zatim 5,9 odsto prihoda od prodaje učinaka na inostranom tržištu, te 8,7 odsto od ukupno ostvarene dobiti malih i srednjih preduzeća.