Nijedna poduzetnička zona u Federaciji BiH nije zaživjela iako je za njihovu izgradnju Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta dalo oko 8,7 miliona KM u proteklih pet godina. U ovom ministarstvu tvrde da su sredstva izdvajana za izgradnju infrastrukture i dokumentaciju potrebnu za osnivanje zona, ali su bila nedovoljna da one u potpunosti zažive. Poduzetničke zone su važne za privlačenje investicija, te razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se pomaže otvaranju radnih mjesta i razvoju ekonomije BiH. Poduzetničke zone firmama olakšavaju poslovanje, jer imaju pristup zemljištu predviđenom za privrednu djelatnost, obezbijeđenu infrastrukturu, mogućnost uvezivanja firmi unutar zone, jeftinije poslovanje i mogućnost bržeg ulaganja. Sredstva koja su do sada izdvojena nisu dovoljna za kvalitetnu uspostavu jedne zone, a kamoli više njih. Nedostaje i promidžba da bi u zonu došle tvrtke.
Nijedna poduzetnička zona u Federaciji BiH nije zaživjela iako je za njihovu izgradnju Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta dalo oko 8,7 miliona KM u proteklih pet godina. U ovom ministarstvu tvrde da su sredstva izdvajana za izgradnju infrastrukture i dokumentaciju potrebnu za osnivanje zona, ali su bila nedovoljna da one u potpunosti zažive.
Podsjećaju da su poduzetničke zone važne za privlačenje investicija, te razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se pomaže otvaranju radnih mjesta i razvoju ekonomije BiH. Napominju da poduzetničke zone firmama olakšavaju poslovanje, jer imaju pristup zemljištu predviđenom za privrednu djelatnost, obezbijeđenu infrastrukturu, mogućnost uvezivanja firmi unutar zone, jeftinije poslovanje i mogućnost bržeg ulaganja.
"Sredstva koja su do sada izdvojena nisu dovoljna za kvalitetnu uspostavu jedne zone, a kamoli više njih. Nedostaje i promidžba da bi u zonu došle tvrtke. Sredstva samo mi dajemo, a trebalo bi da ih daju i kantoni i općine. Ima nekih pomaka u formiranju zona, ali sporo to ide", kazao je Jozo Bejić, sekretar Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, pišu Nezavisne novine.
Dodaje da ima zona koje su tek u fazi planiranja, izrada studija, a u nekima od njih ima i firmi, ali vrlo malo.
Bejić kaže da u FBiH ima oko 90 poduzetničkih zona, koje su mahom namijenjene uslužnim i trgovačkim obrtima, dok se oko deset odsto odnosi na industrijske zone, ali nijedna nije zaživjela, jer nije potpuno popunjena firmama, te zbog ekonomske krize.
Osnivanje industrijske zone "Famos" u Hrasnici u roku od dvije godine je još 2007. godine najavila Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA). Međutim, to se nije desilo, a razlog je, tvrde u SERDA, što još nije registrovana firma koja treba da vodi tu zonu. Dodaju da, tek kada bude završena registracija, treba početi modernizaciju infrastrukture, koja je prilično devastirana.
"Problem su procedure. Osnivač preduzeća koje treba da vodi zonu je 21 firma koja postoji u krugu 'Famosa'", kažu u SERDA.
Podsjećajući da na području sarajevske makroregije na 59 lokacija mogu biti industrijske i poduzetničke zone, a među njima su prostor "Energoinvesta" u sarajevskom naselju Stup i stara željezara u Ilijašu.