Preduzetništvo - Hrvatska

Javne tvrtke prošle godine zaradile 760 milijuna kuna

Državne kompanije, točnije 21 tvrtka u većinskom vlasništvu države, prošle su godine pridonijele 760 milijuna kuna neto dobiti, podatak je koji se može iščitati iz izvješća o poslovanju, koje je nedavno objavilo Ministarstvo financija.

To je napredak u odnosu na godinu ranije kada je zbir rezultata poslovanja rezultirao ukupnim gubitkom od 366 milijuna kuna.

Iako se broj gubitaša i dobitnika u odnosu na 2009. nije promijenio, tijekom 2010. struktura neuspješnih se izmijenila. Većinu minusa u 2010. nosi prijevoznički sektor, pa su tako najveće gubitke u godinu dana imale tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske željeznice i Croatia Airlines, dok su Hrvatske pošte i Hrvatska poštanska banka napravile zaokret. Povezane tvrtke su u 2009. imale agregirani gubitak od 695 milijuna kuna, da bi u samo godinu dana preokrenuli gubitke u neto dobit, koja je premašila 82 milijuna kuna.

Lani je 14 tvrtki poslovalo s neto dobiti od ukupno 1,44 milijardi kuna, koju je umanjio neto gubitak ostalih 7 javnih poduzeća u iznosu od 680 milijuna kuna. Najveća pojedinačna neto dobit ona je Hrvatske elektroprivrede, koja je poslovala s plusom od 987 milijuna kuna, a najveći je gubitak ostvarila Autocesta Rijeka-Zagreb, koja je u 12 mjeseci generirala oko 325 milijuna kuna minusa. A ako je suditi prema brojkama iz izvješća za prvi kvartal tekuće godine, javna poduzeća poslovat će pozitivno. U prva tri mjeseca generirala su oko 104,6 milijuna kuna neto dobiti, pri čemu su zabilježena samo četiri negativna rezultata, a valja napomenuti da je riječ o rezultatu koji ne uključuje najvećeg dobitaša - Hrvatsku elektroprivredu.

Ipak, kako neto dobit nije jedini orijentir uspješnosti javnih tvrtki, zanimljivo je promatrati obveze mastodonata prema dobavljačima i financijskim institucijama. Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste u tom su pogledu najzanimljivije s obzirom na dugogodišnje investicije.

Hrvatske autoceste zadnjeg su dana 2010. imale 15,51 milijardu kuna dugoročnih obveza, što predstavlja smanjenje od 1,5 milijardi kuna u godinu dana, ali čini se da su dugovi otplaćeni kratkoročnim zaduživanjem, jer je u istom razdoblju ukupni iznos kratkoročnih obveza skočio s 4,26 na 6,31 milijardu kuna. A ukupni prihodi tvrtke drže se na oko 1,3 milijarde kuna, pa su u ovom trenutku izloženi dugovima teškim gotovo 17 godišnjih ukupnih prihoda. Hrvatske ceste su u sličnoj situaciji, s dugoročnim dugovanjima od 5,39 milijardi kuna te gotovo 950 milijuna kuna kratkoročnih obveza, uz prihode od 160 milijuna kuna u cijeloj 2010., od kojih je 50 posto utrošeno na troškove zaposlenika.

Neučinkovitost nije novost u javnim tvrtkama, a najbolje je opisuje rashodovna stavka koja se odnosi na zaposlenike. Hrvatske pošte rekorder su u tom dijelu, pa su od 1,66 milijardi kuna ukupnih rashoda na plaće i ostala prava svojih zaposlenika potrošile 1,1 milijardu kuna u 2010. Tako je Hrvatska pošta u stvari imala tek 560 milijuna kuna materijalnih troškova, a dvije trećine ukupnih rashoda potrošile su na svoje zaposlenike, stvorivši pritom neto dobit od 30,22 milijuna kuna, što nosi tek 1,77 posto prihoda.

Ipak, poslovanje javnih tvrtki u posljednje je dvije godine pod nešto većom lupom nego ranije, a brojne su tvrtke i provele mjere štednje jer su im iz Banskih dvora jasno poručili da neće biti toleriranja negativnih rezultata. Obveze prema dobavljačima i povezanim tvrtkama značajno su se smanjile, pa tako krajem 2010. Hrvatske željeznice imaju 357 milijuna kuna dugova dobavljačima, što je osjetno smanjenje. Tvrtke često optužene da su generatori nelikvidnosti, prema informacijama kojima raspolažu u Vladi, smanjile su rok plaćanja na 55 dana.