Preduzetništvo - Bosna i Hercegovina

Kakav je profil preduzeća u Srpskoj?

Kako se navodi u ovom izvještaju, u 2023. godini bila su 9.283 aktivna preduzeća i 19.867 aktivnih preduzetnika koji tržišno posluju.

"Od ovog broja, 28,3% poslovalo je u području trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, dok struktura zaposlenih pokazuje da je od 201.536 zaposlenih lica, 38,2% angažovano u područjima industrije", naveli su iz Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Mala preduzeća (0-49 zaposlenih) dominiraju, i od ukupnog broja preduzeća ima ih 8.746. Srednjih preduzeća (50-249 zaposlenih) ima 440, dok velikih (250 i više zaposlenih) ima 97.

Dalje piše da su najveće troškove rada po zaposlenom imala preduzeća i preduzetnici u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, 35.365 KM.

"Slijede informacije i komunikacije, 34.620 KM, a najmanje u području ostale uslužne djelatnosti, 14.124 KM", stoji u ovim podacima.

Ističe se da su u stvaranju dodate vrijednosti po faktorskim troškovima, najveće učešće imala preduzeća i preduzetnici iz područja trgovina na veliko i malo.

"Tu su još popravka motornih vozila i motocikala 23,5%, prerađivačka industrija 21,4% i proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 9,7%. Najveća dodata vrijednost po zaposlenom licu, kao mjera produktivnosti rada, ostvarena je u području informacije i komunikacije, 115.414 KM, zatim u područjima proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, 105.350 KM i umjetnost, zabava i rekreacija, 84.677 KM", piše u podacima.

Dodaje se da je prosječna bruto operativna stopa, odnosno stopa profitabilnosti nefinansijske poslovne ekonomije u Republici Srpskoj u 2023. godini iznosila 17,3%.

"Najveće stope profitabilnosti postignute su u područjima informacije i komunikacije 53,5%, poslovanje nekretninama 44,3% i umjetnost, zabava i rekreacija 37,1%", zaključuje se u ovim podacima.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je jasno da je Republici Srpskoj potrebno više velikih kompanija.

"Granica koja je kod nas postavljena za velika preduzeća, odnosno 250 i više zaposlenih, u većim ekonomijama zapravo bi bile firme maksimalno srednje veličine. U Republici Srpskoj imamo možda desetak kompanija koje zapošljavaju nekoliko hiljada radnika, a nekada su to bile velike kompanije. Nama definitivno nedostaje velikih firmi. Tu kad isključimo firme koje su javna preduzeća, imamo još manje velikih firmi od ovih 97 nabrojanih. Praktično, velikih privatnih firmi imamo nešto u građevini, trgovini, jednu banku u domaćem vlasništvu, te se bojim da kada bismo ih sve izbrojali, ne bismo imali dvocifren broj takvih kompanija", objasnio je Đogo za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, osnovna uloga velikih kompanija je da povežu u svoj proizvodni lanac i male kompanije.

"Nama bi u suštini trebala po jedna velika domaća kompanija u svakoj privrednoj grani koja bi okupljala i male kompanije i stvarala lanac stvaranja vrijednosti od početnog, primarnog lanca do tržišta", naglasio je Đogo.