Preduzetništvo - Bosna i Hercegovina

Kako ojačati oslabljeni privatni sektor?

Bosna i Hercegovina ima relativno slab privatni sektor i ozbiljne poteškoće u privlačenju investitora. Bolji zakoni i pravila su nam prijeko potrebni kako bi se zaštitili ulagači, uključujući i korporativno upravljanje, jačanje prakse upravljanja rizicima, a samim time i poboljšao pristup finansiranju, i to posebno za nove firme. Iz Evropske unije konstatno stižu upozorenja da bh.vlasti trebaju hitno raditi na ubrzanju reformi potrebnih za jačanje okvira za rješavanje nelikvidnosti, poticanje privatizacije i novih poslova.

Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kazao nam je da podaci o ekstremno niskim inostranim investicijama u 2013. i u prvih deset mjeseci dovoljno govore o tome koliko trebamo biti zabrinuti.

On ističe da je dramatičan pad stranih investicija rezultat prvenstveno neuspješne ekonomske politike bh. vlasti, jer se ne popravlja poslovno okruženje.

- Investitori u BiH, kako strani tako i domaći, se već duže vrijeme suočavaju sa vrlo ozbiljnim izazovima u poslovnoj klimi zbog nedosljednosti u propisima i primjeni brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti, ekonomskih, pravnih, političkih i ostalih podijeljenosti što izaziva negativan efekat na dugoročni održivi razvoj naše zemlje. Također, prepreke u poslovanju u BiH su neefikasnost državne uprave, netransparentnost javnih nabavki, korupcija kao i pravna nesigurnost – kazao je Hasić.

On je istakao da BiH treba stabilan i predvidiv zakonski okvir, usaglašene domaće propise s EU propisima, efikasno sudstvo, efikasniji stečajni okvir, efikasan mehanizam implementacije propisa, bolji pristup finansiranju, efikasnije korporativno upravljanje.

- Brze i efikasne ekonomske i struktukturalne reforme, uvažavajući glas poslovne zajednice u kreiranju propisa i boljeg poslovnog ambijenta može biti signal za promjenu imidža u pozitivnom smjeru. Domaća mala i srednja preduzeća su jako bitna za privlačenje više stranih ulaganja jer te investicije, posebno ako su kvalitetne i sofisticirane, traže i mrežu lokalnih dobavljača, a toga manjka u BiH zato što firme nisu likvidne, nemaju iskustva, nemaju standarde – objašnjava Hasić.

Prema njegovim riječima, domaća preduzeća možda nemaju mogućnosti za poslovanje kao strane kompanije, ali mogu da rade na tržištu regiona ili u privrednim granama kao što su poljoprivreda, metalska, drvoprerađivačka industrija, pri čemu je važno da ne ostanu izvoznici sirovina i poluproizvoda već da povećavaju dodanu vrijednost proizvodnje.

- Važno je da Zakon o radu bude u skladu sa evropskim propisima i malo liberalniji da bi poboljšao mogućnosti za zapošljavanje u domaćim i stranim firmama, kao i da se unapređuje kvalitet radne snage jer ima puno nezaposlenih, ali istovremeno nedostaju stručnjaci u nekim oblastima – naveo je Hasić.

Birokracija s kojom se investitori suočavaju u BiH, dodaje on, jednostavno spriječava normalan protok privrednih aktivnosti, investicija, ostvarenje definiranih rokova i povratak kapitala.

- Potrebno je, između ostalog, izvršiti harmonizaciju poreznih propisa na nivou države, smanjiti porezna opterećenja, parafiskalne namete i broj administrativnih procedura za plaćanje poreza, pojednostaviti postupke i skratiti rokove za dobijanje ekoloških i građevinskih dozvola, modernizirati zakonodavstvo iz područja energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, uspostaviti jedinstven pravni režim u području konc­esija, te ubrzati sudske procedure – dodao je Hasić.

Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca u BiH, smatra da je  odnos zaposlenih u privatnom i javnom sektoru nepovoljan.

- Privatni sektor je ima jako puno problema zato što je u odnosu na javni, od strane države stavljen u diskriminirajući položaj. Privatne kompanije kad se nađu u problemima, Porezna uprava odmah pristupa blokadi računa, pokreću se procesi, naplate, a s druge strane kod javnog sektora i kod preduzeća koja su u državnom vlasništvu obavlja se reprogramiranje obaveza, smanjena osnovica za obračunavanje poreza, opraštanje ili otpis dugova – kazao je Remzo Bakšić.

Posebno je istakao kapital, koji je na bh. tržištu je veoma visok, nedostupan, da bi domaće privatne kompanije mogle da se razvijaju dinamičnijim tempom, što bi na određen način popravilo poziciju cijele naše ekonomije.

- Kada se radi o pokretanju  novih biznisa, kad se radi o malim i srednjim preduzećima,  tu bi trebalo napraviti fiskalnu politiku na takav način da se malim kompanijama u prvim godinama  napravi jedna progresivna fiskalna skala, da se krene sa nekim nižim stopama. Na taj način bi im omogućili da za jedan vremenski period, ne duži od pet godina stanu na nogu i mogu konkurisati većim kopmanijama – naveo je Remzo Bakšić.

Prema njegovim riječima ljudi u privatnom sektoru snalaze se na osnovu svojih ličnih procjena,jer ne postoje strategije niti analize.

- Kod nas ima i dosta potencijala u prehrambenoj industriji, ali ono zaista mora imati veću podršku od države, na način da se stabilizira, da sve svoje prirodne i ljudske resurse iskoristi i zaposli – dodao je Remzo Bakšić.

Tonćo Barbarić, direktor kompanije “Feal” iz Širokog Brijega smatra da je prije svega potrebno stvoriti novi ambijent u privatnim sektorima i u ukupnoj privredi kako bi ona pravilno funkcionirala.

- Glavni problem jeste taj što inostrani kupci nemaju povjerenja u firme koje dolaze sa ovih prostora, bez obzira kakve one bile, privatne ili društvene. Potrebno je promijeniti ambijent i razvijati samopouzdanje kako bi firme iz BiH mogle konkurirati ostalim firmama u Evropskoj Uniji – kazao je Barbarić za „Avaz“.

On dodaje da bi mediji i sve institucije koje su asocijacije privrede trebali afirmirati firme koje imaju izvoz i proizvod, a sve s ciljem sticanja jačeg samopouzdanja. Kako kaže,  strani kupci i partneri vide da se na ovim prostorima može uspješno poslovati.

- Kada se neko opredjeli da investira za nešto u BiH, on to radi isključivo iz interesa a ne zato što to voli. U tom slučaju ne smije biti administrativnih prepreka i investitor mora imati dobre uvjete za to, povoljnu cijenu radne snage, energije...Ako mu se to ne obezbijedi, on će naći bolju ponudu u okolišu, a kapital, naravno, ide gdje mu je ugodnije – naglašava Barbarić.

Mnogi poslodavci smatraju da vlasti trebaju hitno raditi na ubrzanju reformi za poticanje privatizacije i novih poslova kroz formiranje boljih zakona i pravila.

Zakoni su u jednom dijelu korigirani, tako da su date određene beneficije za ostvarenje dobiti u jednom periodu, ali prema mišljenju Barbarića, to je još uvijek nedovoljno.

- S jedne strane, kada se gleda cijena kapitala u drugim državama, a naročito u EU, u odnosu na cijenu kapitala na ovim prostorima, onda smo mi u totalno nepovoljnom položaju i to je jedan od bitnih faktora koji otežavaju razvoj privatnog sektora u BiH. Sve je vezano za proces stvaranja boljih uvjeta koji zavisi i od nas koji radimo, od proizvoda koje izvozimo, od uposlenika i kooperanata s kojima surađujemo – ističe Barbarić, koji naglašava da bi se firme iz BiH trebale staviti u konkurentski položaj sa sličnim firmama i proizvodima u Evropi, jer se na taj način pronalaze nedostaci i načini njihovog korigiranja.

Iako je Barbarić skeptičan kada su u pitanju aktivnosti vlasti koje bi mogle podstaći jačanje privatnog sektora, kaže da je uvjeren da će se situacija popravljati u budućnosti.

- Vlast je izgleda sama sebi dovoljna, tako da je vrlo teško očekivati neke reforme od njenih predstavnika, a s druge straneasocijacije koje su veza između privrede i vlasti su dobro otuđene od stvarnih potreba.Ma koliko god bila negativna situacija i ma koliko god opadao odnosno stagnirao privatni sektor u BiH, tako i neke vitalne firme koje su se osposobile radeći  na ovim prostorima,uspješno konkuriraju firmama i proizvodima u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj. Dakle, pokazuju se kao dobre firme na međunarodnoj utakmici što je itekako pozitivno za razvoj privatnog sektora u BiH – zaključio je Barbarić.

Prema mišljenju Siniše Vukelića, novinara i urednika portala Capital.ba, izuzetno nestabilna politička situacija na nivou entiteta, kantona i cijele BiH je velika prijetnja razvoju privatnog sektora i privlačenju stranih ivestitora u državu, bez obzira što imamo niske poreze i druge finansijske pogodnosti.

- Investitori se plaše. Ozbiljni investitori koji imaju dugoročne planove da djeluju na jednom prostoru, ne mogu prihvatiti činjenicu  da se u našoj državi zakoni brzo mijenjaju čak i ako idu u njihovu korist. Zbog toga oni ne mogu planirati projektovanje prihoda u i rashoda  u dužem vremenskom periodu na prostoru naše zemlje – kazao je Vukelić.

On dodaje da su katastrofalno loše privatizovane, spore, glomazne i preskupe administracija i birokratija također veliki problem za ulagače. Tome svjedoče različiti propisi i adsministrativno parafiskalni nameti na svakom nivou vlasti.

- Popisi u Federaciji BiH i u RS-u na različite načine regulišu određene oblasti. Različiti državni, entitetski ili općinski organi različito tumače takve propise i čak i u najboljoj mjeri, ukoliko želite da poslujete u skladu sa zakonom, nećete dobiti tačan odgovor kako treba da ih provodite – naglašava Vukelić.

Kako kaže, privredi su potrebni zakoni koji će se poštovati te bolje i stabilnije uređenje sistema javnih nabavki. Kada je u pitanju budućnost privatnog sektora u BiH, Vukelić ističe da je pesimista i da ne vidi da će se situacija popraviti.

- Ambijent koji su stvorili političari doveo je privatni sektor u izuzetno tešku situaciju. Hiljade mladih koji su svojim trudom i radom nešto ostvarili uglavnom budu osuđivani prije nego pohvaljeni na našim prostorima, a sve zbog toga što se kod nas poštenje poistovjećuje sa siromaštvom. Ako ste bogati, onda vas ljudi jednostavno ne podržavaju jer ne shvataju da postoji neko ko se više trudi, radi i rizikuje – zaključio je Vukelić, koji dodaje da bi se u bh školama već na nivou osnovnog obrazovanja trebali uvesti predmeti o trgovanju na berzama, o poslovanju i poslovnoj etici.