Mala i srednja poduzeća novi su hrvatski izvoznici, pokazuje analiza Jurice Zrnca iz Hrvatske narodne banke koja je danas predstavljeni na okruglom stolu magazina Banka "Otkrivamo nove hrvatske izvoznike". Analiza pokazuje da su od početka krize mala i srednja poduzeća povećala, a velika smanjila izvoz. Mala i srednja poduzeća povećala su od 2008. do kraja 2012. godine izvoz za osam milijardi kuna, dok su ga velika u istom razdoblju smanjila za više od četiri milijarde kuna, rekao je Zrnc. To po njegovu mišljenju može upućivati na to da velika poduzeća manjak domaće potražnje nisu uspjela nadomjestiti većim izvozom, dok su mala i srednja snažno povećala prodaju na inozemnim tržištima. Takav je rezultat za njega prilično neočekivan, budući da su velika poduzeća prije recesije činila oko 60 posto ukupnog izvoza te između 70 i 80 posto izvoza prerađivačke industrije.
Mala i srednja poduzeća novi su hrvatski izvoznici, pokazuje analiza Jurice Zrnca iz Hrvatske narodne banke koja je danas predstavljeni na okruglom stolu magazina Banka "Otkrivamo nove hrvatske izvoznike".
Analiza pokazuje da su od početka krize mala i srednja poduzeća povećala, a velika smanjila izvoz.
Mala i srednja poduzeća povećala su od 2008. do kraja 2012. godine izvoz za osam milijardi kuna, dok su ga velika u istom razdoblju smanjila za više od četiri milijarde kuna, rekao je Zrnc.
To po njegovu mišljenju može upućivati na to da velika poduzeća manjak domaće potražnje nisu uspjela nadomjestiti većim izvozom, dok su mala i srednja snažno povećala prodaju na inozemnim tržištima.
Takav je rezultat za njega prilično neočekivan, budući da su velika poduzeća prije recesije činila oko 60 posto ukupnog izvoza te između 70 i 80 posto izvoza prerađivačke industrije.
Zrnc upozorava da bi za dugoročnu održivost gospodarskog rasta zasnovanog na izvozu valjalo proširiti bazu hrvatskog robnog izvoza koju čini oko 300 poduzeća i to stvaranjem novih izvoznika i restrukturiranjem starih.
Predsjednik Uprave Končara i čelni čovjek udruženja Hrvatski izvoznici Darinko Bago u izjavi za novinare na odlasku sa skupa rekao je kako je jasno da novi model privređivanja u Hrvatskoj mora biti temeljen na proizvodnji robe i usluga i izvozu, a ne na modelu zaduživanja i vlastite potrošnje na temelju zaduživanja.
Na okruglom stolu predstavljeno je i istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb i Svjetske banke o usporedbi produktivnosti hrvatskih poduzeća između 2008. i 2012. godine.
Jedan od glavnih zaključaka je, prema riječima Brune Škrinjarića s Ekonomskog instituta, taj da je produktivnost u tom četverogodišnjem razdoblju pala za 2,88 posto.
Pogleda li se detaljnije, pogotovo što se tiče usporedbe izvoznika i neizvoznika, pokazuje se da su najgore prošla poduzeća orijentirana isključivo na domaće tržište, dok su poduzeća koja su i izvoznici i uvoznici, doživjela puno manji pad produktivnosti, a neka su je i povećala.