Preduzetništvo - Hrvatska

Mala i srednja poduzeća u krizi

Magazin Banka i HUB organizirali su danas okrugli stol o financiranju i razvoju domaćih malih i srednjih poduzeća u krizi. Regulatorni okvir za poslovanje nije se promijenio već više od desetljeća, a domaće poduzetništvo sve se više razvija iz nužde, a ne zato što se prepoznaju dobre prilike.

Regulatorni okvir za poslovanje malih i srednjih poduzeća država bi morala višestruko pojednostaviti, od barijera za ulazak i izlazak s tržišta, do nižih stopa oporezivanja dobiti, kao i dodatnih olakšica za fondove, investitore i poslovne anđele koji žele ulagati u mala i srednja poduzeća, zaključili su sudionici okruglog stola "Mala i srednja poduzeća: Mitovi i floskule", u organizaciji magazina Banka.

Na okruglom stolu sudjelovali su Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je predstavila rezultate istraživanja Global Entrepreneurship Monitora (GEM) za 2013. godinu i Velimir Šonje iz Arhivanalitike koji je za Hrvatsku udrugu banaka analizirao financiranje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Uz njih, u raspravi su sudjelovali Jurica Zrnc iz Hrvatske narodne banke, koji je naglasio važnost novih poduzeća za zapošljavanje u Hrvatskoj; Vladimir Kristijan iz Erste banke koji je govorio o kreditiranju malih i srednjih poduzeća te Gordana Ćorić s veleučilišta VERN, koja je raspravljala o važnosti brzorastućih tvrtki.

Hrvatska mala i srednja poduzeća zapošljavaju dvije trećine ukupne radne snage i bila su najvažniji nositelj novog zapošljavanja u pretkriznom razdoblju, kao i izbacivanja novih i inovativnih proizvoda na tržište, kazali su Slavica Singer i Jurica Zrnc.

Singer je predstavila i pojedinačne nalaze istraživanja GEM-a, prema kojima su hrvatski mali i srednji poduzetnici u 2013. godini i dalje u najvećoj mjeri bili poduzetnici iz nužde koji su slabo uočavali nove poslove. Tako je TEA koeficijent motivacije, odnosno prilike i nužde, u prošloj godini za hrvatske poduzetnike iznosio tek 1,6, dok je koeficijent na prosjeku EU iznosio 4,3. U prošloj godini je percepcija o prilikama iznosila 17,6 posto, što je razina niža nego 2002. godine, kad je istraživanje GEM-a u Hrvatskoj provedeno prvi put. U Europskoj uniji taj je prosjek iznosio 28,7 posto.

Upozorila je kako domaća ekonomija već 20 godina prolazi transformaciju iz gospodarstva temeljenog na efikasnosti u ono temeljeno na inovativnosti, što je glavna odlika visokorazvijenih i bogatih gospodarstava.

Jurica Zrnc naglasio je kako su nova mala i srednja poduzeća u RH u razdoblju do krize bila glavni nositelji novog zapošljavanja te kako je nužno da se liberaliziraju i olakšaju postupci ulaska i izlaska s tržišta za poduzetnike, kako bi proces kreativne destrukcije tržišnih gospodarstava doveo do bržeg stvaranja novih vrijednosti. Na njegovo izlaganje nastavila se i Gordana Ćorić s VERN-a, koja je naglasila važnost brzorastućih poduzeća za razvoj ekonomije, ali i na to da treba gledati ona koja najviše i najodrživije zapošljavaju.

S time se složio i Velimir Šonje, autor HUB-ove analize o financiranju malih i srednjih poduzeća, koji je naglasio da je nužno restrukturiranje cjelokupne ekonomije i ubrzanje tog procesa, sve kako bi se oslobodila sredstva za novi rast. Šonje je podsjetio kako mala i srednja poduzeća u inicijalnoj fazi nastanka neće moći računati na bankarske kredite, zbog visoke rizičnosti takvih plasmana. No, zato je potrebno da se poreznim olakšicama drugim akterima olakša ulaganje u inicijalnu fazu razvoja malih i srednjih poduzeća, naglasio je Šonje.

Vladimir Kristijan iz Erste banke rekao je kako su banke prepoznale potrebu malih i srednjih poduzeća za stručnom pomoći, znanjem i savjetima kako bi rasli, i kako će im kroz proces danas već započete specijalizacije za sektore banke u tome i pomoći.