Preduzetništvo - Hrvatska

Na otocima 15 poduzetničkih zona s 840 zaposlenih

Na hrvatskim otocima trenutačno se nalazi 15 poduzetničkih zona na površini od 129 hektara i s ukupno 840 zaposlenih.

Najviše zona na otocima nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, njih sedam, među kojima je najviše zaposlenih u skladišno-servisnoj zoni Kalvarija na Malom Lošinju (150 zaposlenih), koja je ujedno i najveća poduzetnička zona na otocima.

U ostalim zonama, izuzev zone Volnik na otoku Cresu (16 zaposlenih) i servisno-uslužne zone Pušća na Krku (150 zaposlenih), prema evidencijama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnišva (MINGORP) nema zaposlenih.

Gledajući podatke po ostalim županijama, uočava se da u Ličko-senjskoj županiji postoji jedna poduzetnička zona i to na otoku Pagu - Čiponjac, koja se prostire na 18,8 hektara i ima 156 zaposlenih.

U Zadarskoj županiji nalazi se također jedna poduzetnička zona na otoku Ugljanu - Vela Lamjana-Kali, u kojoj prema posljednjim podacima nema zaposlenih.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji nalaze se tri zone - jedna na Hvaru i dvije na otoku Braču. Najveća među njima je poduzetnička zona Balun-Vrpoje na otoku Braču gdje je zaposleno 160 osoba na površini od 20 hektara.

Na krajnjem jugu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, djeluju tri zone na otoku Korčuli. Najviše zaposlenih, njih 160, radi u industrijsko-servisnoj zoni Vela Luka.

Kako ističu u resornome ministarstvu, ove godine počinje gradnja infrastrukture u poduzetničkoj zoni Ratac-Postira u Postiri na otoku Braču, što se ubraja među veće investicije. Ta je zona vrlo zanimljiva otočnim poduzetnicima.

Poduzetnička zona je prostor definiran prostornim planom jedinice lokalne samouprave u kojem poduzetnici, na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu, obavljaju svoju djelatnost, koristeći olakšice jedinice lokalne samouprave.

Prema Projektu izgradnje poduzetničkih zona, resorno ministarstvo na isti način vrednuje poduzetničke zone na otocima i na kopnu. Većina otočnih zona je stvorena iz starih industrijskih jezgri na kojima se i ranije odvijala proizvodnja, gdje je jedinica lokalne i područne samouprave prostornim planom definirala taj prostor kao poduzetničku zonu, ističu u resornom ministarstvu.

Neke od prvih poduzetničkih zona koje je sufinancirao MINGORP 2004. godine bile su servisno-uslužna zona Pušća na otoku Krku i poduzetnička zona Čiponjac na otoku Pagu.

Treba reći i da svaka županija utvrđuje broj i lokaciju poduzetničkih zona na svom području i uvrštava ih među prioritetne programe razvoja županije donošenjem dokumenta pod nazivom »Plan razvoja poduzetničkih zona«.

Kako bi privukle potencijalne ulagače, jednice lokalne i područne samouprave osiguravaju različite pogodnosti kao što su primjerice povoljna cijena zemljišta, obročna otplata zemljišta, obročna otplata zakupa vršne snage struje, obročna otplata troškova komunalnih priključaka, potpuno ili djelomično oslobađanje plaćanja komunalnih doprinosa i komunalne naknade.

Gradnju poduzetničkih zona financiraju jedinice lokalne i područne samouprave iz vlastitih i drugih izvora, kao što je novac ministarstava, fondova, projekata EU-a, privatnih investitora i drugih, a Ministarstvo gospodarstva sufinacira gradnju poduzetničkih zona na otocima, ako zadovoljavaju uvjete navedene u projektu, u iznosu do 70 posto investicije.

Inače MINGORP je prema Projektu izgradnje poduzetničkih zona u razdoblju od 2004. do 2010. s više od 20,5 milijuna kuna sufinancirao otočne poduzetničke zone, dok je 2009. i prošle godine taj iznos bio veći od 5 milijuna kuna. Projekt gradnje poduzetničkih zona za ovu godinu je u tijeku, zaključuju iz resornoga ministarstva.