Preduzetništvo - Bosna i Hercegovina

Nekretnine najunosniji biznis u Srpskoj

"Prosječna bruto operativna stopa, odnosno stopa profitabilnosti nefinansijske poslovne ekonomije u Republici Srpskoj u 2022. godini iznosila je 16,1%. Najveće stope profitabilnosti postignute su u područjima poslovanje nekretninama 51,2%, umjetnost, zabava i rekreacija 44,5% i informacije i komunikacije 41,5%", piše u saopštenju Zavoda.

Dodaje se da je prošle godine najviše bilo aktivnih preduzeća u trgovini na veliko i malo, dok je od ukupnog broja zaposlenih najviše angažovano u području industrije.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2022. godini bilo je 8.859 aktivnih preduzeća i 19.388 aktivnih preduzetnika koji tržišno posluju.

"Od toga je 29,5% poslovalo u području trgovina na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala, dok struktura zaposlenih pokazuje da je od oko 198.000 zaposlenih lica 39% angažovano u područjima industrije", piše u ovim podacima.

Dodaje se da su najveće troškove rada po zaposlenom imala preduzeća i preduzetnici u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 31.963 KM, te vađenje ruda i kamena 31.759 KM, a najmanje u području ostale uslužne djelatnosti 13.023 KM. 

"U stvaranju dodate vrijednosti po faktorskim troškovima najveće učešće imala su preduzeća i preduzetnici iz područja prerađivačka industrija 24,5%, trgovina na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala 23,5%, kao i građevinarstvo 8,6%. Najveća dodata vrijednost po zaposlenom licu, kao mjera produktivnosti rada, ostvarena je u području informacije i komunikacije - 86.464 KM, zatim u područjima umjetnost, zabava i rekreacija 80.567 KM, te poslovanje nekretninama 75.311 KM", navodi se u saopštenju.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su investitori u građevinarstvu iskoristili situaciju u vezi s inflacijom i podizanjem cijena skoro svih materijala, te dodatno podigli cijene kako bi ostvarili veći profit.

"Imali smo dva trenda koji su uslovili visok nivo profitabilnosti u prometu nekretnina i u investiranju u nekretnine. Na jednoj strani imali smo snažan rast cijena nekretnina u zadnje dvije godine kao rezultat opšteg trenda inflacije i u sektoru stanogradnje, ali generalno i u drugim sektorima proizvodnje. Investitori u nekretnine su iskoristili inflaciju i podigli cijene. S druge strane, bankarski sektor nije pratio takve tendencije. Oni koji su imali sredstva da kupe neku nekretninu to su učinili, ali to je mali dio građana. Ostali nisu imali nikakvu stimulaciju da štede, odnosno da sredstva ulažu u banke jer su kamatne stope bile do dva odsto godišnje, i to je dosta niska profitabilnost bankarskog sektora. To je podstaklo one koji su imali novac da investiraju i nekako im je standardna izgradnja bila najbolje rješenje. Ipak, već ove godine dolazi polako do stabilizacije cijena, ali to ide sporo", objasnio je Stanić za "Nezavisne novine".